ICTY omogućio šest tjedana odmora Miloševiću

ICTY omogućio šest tjedana odmora Miloševiću

HAŠKI sud (ICTY) u ponedjeljak je odobrio zahtjev bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za dodatnim odmorom, odredivši stanku u suđenju u trajanju od šest tjedna, s nastavkom rada 23. siječnja.

"Raspravno vijeće neće zasjedati do 23. siječnja, odgovarajući na zahtjev optuženog da mu se osigura dodatno vrijeme za odmor", kazao je na kraju današnjeg zasjedanja predsjedavajući sudac Partrick Robinson.

Od odobrenih šest tjedana odmora Miloševiću, polovica otpada na redovitu stanku u radu Haškog suda za Božićne blagdane od 16. prosinca do 9. siječnja.

Milošević, koji boluje od hipertenzije, ranije je vijeću podnio nalaz liječničkog kolegija po vlastitom izboru, koji je utvrdio da mu je potrebno mirovanje, odnosno prekid svih fizičkih i intelektualnih aktivnosti na šest tjedana.

Kardiolozi koje je angažirao ICTY potvrdili su da je optuženom potreban odmor, no ne nužno i šest tjedana.

Milošević je na početku današnje sjednice, prije objave da mu je osiguran odmor, zatražio da mu vijeće odobri odlazak na liječenje u Moskvu,

"Pošto počinje zimski prekid rada, tražim od vas da mi omogućite da iz zdravstvenih razloga odem u Moskvu na zdravstveni institut Bakuljev kod akademika Bakerije", kazao je Milošević te dodao da su ga dva stručnjaka s tog instituta već pregledala i u njih ima puno povjerenje. Obećao se vratiti u Haag, ako bude pušten na liječenje u Moskvu.

Sudac Robinson upozorio ga je da prvo mora podnijeti pisani zahtjev za privremeno puštanje na slobodu, te da se također obrati za pomoć postavljenom branitelju Stevenu Kayju.

Milošević, koji ne podnosi pisane zahtjeve u postupku, kao znak nepriznavanja Haškog suda, tražio je da se njegov usmeni zahtjev unese u zapisnik i prihvati kao pisani no, vijeće to nije prihvatilo.

Milošević, koji se brani sam, od početka izvođenje obrane u rujnu 2004. utrošio je 75 posto dodijeljenog vremena, ispitavši samo 41 svjedoka, uglavnom vezanih za optužnicu za Kosovo.

Iako bi s obranom trebao završiti u ožujku 2006., od vijeće je zatražio još 100 radnih dana kako bi ispitao još 190 svjedoka, većinom o optužbama za zločine u Hrvatskoj i BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Raspravno vijeće još razmatra taj zahtjev, kao i prijedlog da se postupak za Kosovo razdvoji od onog za Hrvatsku i BiH. To bi omogućilo donošenje presude za kosovski dio optužnice i nakon toga nastavak izvođenja obrane za Hrvatsku i BiH.

Milošević je optužen po 66 točaka optužbe za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu 90-ih.

U utorak počinje suđenje Mili Martiću

Suđenje bivšem čelniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću, počet će u u utorak poslijepodne uvodnom rječju optužbe, a izvođenje prvih svjedoka optužbe predviđeno je za 16. siječnja iduće godine, najavljeno u ponedjeljak na predraspravnoj konferenciji u Haškom sudu.

Tužitelj Alex Whiting najavio je da će za uvodnu riječ iskoritisti jedan od dva predviđena raspravna dana, te da će dokazni postupak optužbe započeti 16. kolovoza.

Iako je i obrani omogućeno da uvodnu riječ održi na početku procesa, Martićev branitelj Predrag Milovančević svoju je uvodnu riječ prolongirao za početak dokaznog postupka obrane.

Najavio je da pak da optuženi Martić u utorak želi održati uvodno slovo u trajanju od 40 minuta.

Optužba planira u svom dokaznom postupku izvesti 63 svjedoka, među kojima će biti i više stručnih svjedoka - vještaka, kazao je Whiting.

On je među ostalim najavio da optužba neće izvoditi svjedoke i dokaze vezane uz optužbe za ratne zločine u Prnjavoru, Šipovu i Bosanskoj Gradiški ali će te točke ostaviti u optužnici. Obrana se nije suglasila s takvim rješenjem.

Suđenje će se odvijati pred vijećem kojim predsjavava sudac iz Južne Afrike, Bakone Justice Moloto, koji je nedavno položio prisegu za stalnog suca ICTY-a.

Martić je optužen po 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja hrvatskih i drugih nesrpskih civila na okupiranim područjima Hrvatske 1991-95., na području zapadne Bosne 1994. i za raketiranje Zagreba u svibnju 1995.

Martića (60) se tereti za istrebljenje i ubojstva stotina Hrvata, Bošnjaka i drugih nesrba na velikom području Hrvatske i BiH u razdoblju od kolovoza 1991. do prosinca 1995. Također ga se tereti za zločine progona, nezakonitog pritvaranja, mučenja, nehumanog i okrutnog postupanja, deportacije, prisilno preseljenja, pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje naselje i napade na civile počinjene u istom razdoblju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara