ICTY: Počelo iznošenje obrane u procesu Hadžihasanović-Kubura
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U HAŠKOM sudu (ICTY) u ponedjeljak je počeo dokazni postupak obrane na suđenju generalima Armije BiH Enveru Hađihasanoviću i Amiru Kuburi optuženim za ratne zločine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVOa, počinjenim tijekom hrvatskobošnjačkog sukoba u srednjoj Bosni 1993. godine.
"Obrana će pred vijećem izvesti takve dokaze da nećete imati izbora i morat ćete osloboditi od svih optužbi generala Hadžihasanovića", najavio je u uvodnoj riječi njegov odvjetnik Stephane Bourgon.
Rekao je da će obrana izvesti najmanje 70 svjedoka koji će sucima objasniti širi povijesni, politički i vojni aspekt sukoba, posebno ulogu Vance-Owenova plana, što su tužitelji propustili učiniti.
Ti će svjedoci, po Burgonu, dokazati da je Hadžihasanović "postupao kao odgovoran zapovjednik i da je poduzeo sve mjere koje je trebao da bi spriječio kršenje humanitarnog prava".
Kanadski odvjetnik Bourgon, ocjenio da su teze optužnice "loše i slabe" a nedostaci dokaza koje su izneseni dovoljni da utječu na krajni ishod suđenja, posebno činjenični nedostaci vezani za idenitet počinitelja kaznenih djela i njihovih postrojbi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ukazao je na povezanost optužnice Hadžihasanovića i Kubure s onom protiv Tihomira Blaškića i Darija Kordića, nazivajući ih licem i naličjem istih ratnih zbivanja u srednjoj Bosni. Pritom je citirao dio uvodne riječi optužbe sa suđenja Blaškiću 1997. prema kojoj su "snage HVO-a etnički očistile dijelove srednje Bosne 1993. koristeći u napadima na bošnjačka sela i civile metode koje ni jedan odgovorni zapovjednik ne bi prihvatio".
Mnoge od zločina za koje se u optužnici tereti 3. korpus ABiH počinili su mudžahedini, rekao je Bourgon, navodeći kao primjer zločine u selima Miletići, Maline i Orašac.
"Mudžahedini su učinili više zla nego dobra 3. korpusu, a propaganda HVO-a koristila ih je da ocrni Armiju BiH", rekao je.
Generala Hadžihasanovića (54), tada zapovjednika 3. korpusa Armije BiH, optužnica tereti po zapovjednoj odgovornosti u sedam točaka za kršenja ratnog prava i običaja zbog ubojstava, okrutnog postupanja, prisilnog rada, uzimanja talaca, bezobzirnog razaranja gradova, naselja ili sela, pljačku imovine i uništavanje vjerskih ustanova. Kuburu (40), načelnika štaba i dozapovjednika 7. muslimanske brdske brigade iz sastava 3. korpusa, tereti se po zapovjednoj odgovornosti u šest točaka pod istim optužbama, izuzev one za uništavanje crkava.
U optužnici se navodi da su tijekom oružanog sukoba Armije BIH s Hrvatskim vijećem obrane (HVO) i Hrvatskom vojskom (HV) u proljeće i ljeto 1993., snage 3. korpusa izvele niz napada na gradove i sela u općinama Zenica, Travnik i Kakanj u kojima je ubijeno najmanje 200 civila, bosanskih Hrvata i Srba, a puno više ih je ranjeno. U nizu slučajeva snage ABiH ubile su vojnike HVO-a koji su se predali.
Kada je riječ o konkretnim zločinima Hadžihasanovića se tereti za ubojstva šest zarobljenih vojnika HVO-a i jednog civila u selu Dusina, općina Zenica, 26. siječnja 93., za ubojstva četiri zarobljenika iz redova HVO-a u selu Miletići, općina Travnik, 24. travnja 93. i za pokolj 30-ak hrvatskih civila i zarobljenih pripadnika HVO-a u travničkom selu Malina/Bikoši 8. lipnja 93.
Kuburu optužnica tereti za napade na Miletiće i Malina/Bikoš.
Obojica su optuženi za nezakonito pritvaranje i malteretiranje zatočenika u improviziranim logorima i zatvorima ABiH u općinama Zenica, Travnik, Bugojno, Kakanj i Vareš.
Među ostalim tereti ih se i za lišavanje života petorice zatočenika od kojih su četiri pripadnika HVO-a premlaćena na smrt a bosanski Srbin Dragan Popović likvidiran je na način na koji danas završava većina stranaca otetih u Iraku - ritualnim odrubljivanjem glave.
Suđenje Hadžihasanoviću i Kuburi počelo je 2. prosinca 2003. Tužitelji su u 29 tjedana izveli 87 svjedoka, a dokazni postupak završili su 23. srpnja.
Trećeoptuženi u istom predmetu, Mehmed Alagić, zapovjednik OS Bosanska Krajina, preminuo je 7. ožujka 2003. dok je na slobodi čekao početak suđenja.
"Obrana će pred vijećem izvesti takve dokaze da nećete imati izbora i morat ćete osloboditi od svih optužbi generala Hadžihasanovića", najavio je u uvodnoj riječi njegov odvjetnik Stephane Bourgon.
Rekao je da će obrana izvesti najmanje 70 svjedoka koji će sucima objasniti širi povijesni, politički i vojni aspekt sukoba, posebno ulogu Vance-Owenova plana, što su tužitelji propustili učiniti.
Ti će svjedoci, po Burgonu, dokazati da je Hadžihasanović "postupao kao odgovoran zapovjednik i da je poduzeo sve mjere koje je trebao da bi spriječio kršenje humanitarnog prava".
Kanadski odvjetnik Bourgon, ocjenio da su teze optužnice "loše i slabe" a nedostaci dokaza koje su izneseni dovoljni da utječu na krajni ishod suđenja, posebno činjenični nedostaci vezani za idenitet počinitelja kaznenih djela i njihovih postrojbi.
Mnoge od zločina za koje se u optužnici tereti 3. korpus ABiH počinili su mudžahedini, rekao je Bourgon, navodeći kao primjer zločine u selima Miletići, Maline i Orašac.
"Mudžahedini su učinili više zla nego dobra 3. korpusu, a propaganda HVO-a koristila ih je da ocrni Armiju BiH", rekao je.
Generala Hadžihasanovića (54), tada zapovjednika 3. korpusa Armije BiH, optužnica tereti po zapovjednoj odgovornosti u sedam točaka za kršenja ratnog prava i običaja zbog ubojstava, okrutnog postupanja, prisilnog rada, uzimanja talaca, bezobzirnog razaranja gradova, naselja ili sela, pljačku imovine i uništavanje vjerskih ustanova. Kuburu (40), načelnika štaba i dozapovjednika 7. muslimanske brdske brigade iz sastava 3. korpusa, tereti se po zapovjednoj odgovornosti u šest točaka pod istim optužbama, izuzev one za uništavanje crkava.
U optužnici se navodi da su tijekom oružanog sukoba Armije BIH s Hrvatskim vijećem obrane (HVO) i Hrvatskom vojskom (HV) u proljeće i ljeto 1993., snage 3. korpusa izvele niz napada na gradove i sela u općinama Zenica, Travnik i Kakanj u kojima je ubijeno najmanje 200 civila, bosanskih Hrvata i Srba, a puno više ih je ranjeno. U nizu slučajeva snage ABiH ubile su vojnike HVO-a koji su se predali.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kada je riječ o konkretnim zločinima Hadžihasanovića se tereti za ubojstva šest zarobljenih vojnika HVO-a i jednog civila u selu Dusina, općina Zenica, 26. siječnja 93., za ubojstva četiri zarobljenika iz redova HVO-a u selu Miletići, općina Travnik, 24. travnja 93. i za pokolj 30-ak hrvatskih civila i zarobljenih pripadnika HVO-a u travničkom selu Malina/Bikoši 8. lipnja 93.
Kuburu optužnica tereti za napade na Miletiće i Malina/Bikoš.
Obojica su optuženi za nezakonito pritvaranje i malteretiranje zatočenika u improviziranim logorima i zatvorima ABiH u općinama Zenica, Travnik, Bugojno, Kakanj i Vareš.
Među ostalim tereti ih se i za lišavanje života petorice zatočenika od kojih su četiri pripadnika HVO-a premlaćena na smrt a bosanski Srbin Dragan Popović likvidiran je na način na koji danas završava većina stranaca otetih u Iraku - ritualnim odrubljivanjem glave.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
To su, prema optužnici, 20. listopada 1993. u logoru Orašac učinili mudžahedini podređeni Operativnoj skupini Bosanska Krajina, iz sastava 3. korpusa ABiH.Suđenje Hadžihasanoviću i Kuburi počelo je 2. prosinca 2003. Tužitelji su u 29 tjedana izveli 87 svjedoka, a dokazni postupak završili su 23. srpnja.
Trećeoptuženi u istom predmetu, Mehmed Alagić, zapovjednik OS Bosanska Krajina, preminuo je 7. ožujka 2003. dok je na slobodi čekao početak suđenja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati