Početak suđenja šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata, na čelu s Jadrankom Prlićem, ranije predviđen za ožujak, najviše ovisi od imenovanja branitelja generalu Slobodanu Praljku, ocijenjeno je na statusnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak u Haškom sudu.

"Svi žele znati datum početka suđenja. No, vrlo je problematično da će početi u ožujku zbog problema s braniteljem gospodina Praljka. Sve će biti puno jasnije kada se on imenuje", kazao je predraspravni sudac Alphonse Orie.

O početku suđenja točnije će se znati kada Vijeće sigurnosti UN-a imenuje dvojicu nestalnih "ad litem" sudaca koji će uz njega voditi proces, jer će se to dogoditi 15 dana ranije, dodao je.

Bivši čelnici HR Herceg Bosne - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Čorić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković te šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić, optuženi su u 27 točaka za ratne zločine nad Bošnjacima 1993/94. godine. Svi su se u travnju 2004. dobrovoljno predali ICTY-a, izjasnili se da nisu krivi i sada na privremenoj slobodi čekaju početak suđenja.

Sudac Orie, tužitelj Kenneth Scott i branitelji optuženih u raspravi su istaknuli su da se radi o najkompleksnijem predmetu u dosadašnjoj praksi ICTY-a, sa šestoricom optuženih i vrlo složenom optužnicom koja pokriva veliko razdoblje i veliki broj događaja, te s najavljenih 400 svjedoka optužbe i gotovo 10.000 dokaznih predmeta, što će sve biti veliki izazov i za sudsko vijeće i za strane u postupku.

Prigovorivši tužiteljima da im je "predraspravni materijal nečitak" što je označio kao "ogroman problem", sudac Orie je zatražio od njih da izrade pregledne tablice koje će jasno povezati navode iz optužnice s određenim svjedocima i dokazima, što su podržali i svi branitelji.

Michael Carnavas, branitelj prvooptuženog Prlića, kao i ostali branitelji, izrazili su zabrinutost zbog kratkoće vremena za pripremu obrane te upozorili da se "srljanjem u početak suđenja nanosi šteta optuženima, a posebno Praljku koji nema odvjetnika".

General Praljak je 13. rujna 2004. godine, pet mjeseci nakon početka postupka, zatražio da mu Haški sud plaća odvjetnika.

Tajništvo ICTY-a tada je pokrenulo istragu o njegovoj sposobnosti da plaća odvjetnika, koja do danas nije dovršena jer Praljak, kako se navodi u odlukama Tajništva, "nije dostavio tražene informacije". Sud mu je 17. lipnja odbio zahtjev za dodjelom odvjetnika, pa je Praljak najavio da će se braniti sam, što je još otvoreno kao mogućnost.

Na današnjoj je raspravi sudac Orie nastojao razjasniti spor, a Praljak je kazao kako je Tajništvu dostavio sve tražene podatke, ističući da on nema vlasničkih udjela u tvornici duhana u Ljubuškom, niti je vlasnik kuće i stana kako mu se pripisuje.

Kazao je kako očekuje da će "dobiti natrag svoje odvjetnike Božu Kovačića i Niku Pintar", a ako ih ne dobije, tražit će da se njegov predmet izdvoji "kako svojim pravnim nespretnostima ne bi ugrožavao ostale optužene".

Praljak se založio da suđenje počne što prije, požalivši se da i on i obitelj "već 10 godina žive pod pritiskom da je ratni zločinac".

Upozorio je i kako svi koji su bili u HVO-u i "cijeli jedan narod" čekaju da saznaju jesu li svi samo "jedna zločinačka udruga, jedan udruženi zločinački pothvat", aludirajući na navode iz optužnice.

Također je kazao da tužitelji ICTY-a odlaze u BiH i pod prijetnjom optuživanja traže izjave od potencijalnih svjedoka.

Tužitelj Scott najavio je da će optužba među prvim svjedocima izvesti vještake koji će govoriti o povijesnom i političkom kontekstu, o strukturi HVO-a, udruženom zločinačkom pothvatu te o "viziji velike Hrvatske koju je pokušao ostvariti predsjednik Franjo Tuđman zajedno s optuženima".

Nakon toga optužba će nastojati pratiti kronologiju zbivanja po općinama na koje se odnosi optužnica, dodao je.

Sudac Orie najavio je da će se tužitelji i branitelji u veljači održati više sastanaka posvećenih nastavku priprema za suđenje.

(Hina) xdh ydj