ICTY: Završne riječi u slučaju Halilović, presuda se očekuje u studenome

Branitelji umirovljenoga generala Armije BiH Sefera Halilovića u srijedu su u završnoj riječi na Haškome sudu (ICTY) odbacili tvrdnje tužiteljstva o odgovornosti optuženoga za ubojstva hrvatskih civila u hercegovačkim selima u dolini Neretve 1993. godine, a izricanje presude očekuje se u studenome.

Dan ranije tužiteljstvo je zatražilo deset godina zatvora za Halilovića kojega po zapovjednoj odgovornosti tereti za ubojstvo kao kršenje ratnog prava i običaja u selima Grabovica gdje je ubijeno 27, te Uzdol gdje je ubijeno 29 civila.

Halilovićevi branitelji Peter Morrissey i Guenael Mettraux svoje su izlaganje u srijedu gradili na tvrdnjama da tužiteljstvo nije uspjelo dokazati niti zapovjednu odgovornost, niti propuste u postupanju optuženoga.

"Halilović je imao neobično ograničene ovlasti kao načelnik štaba", te dalje, "Može se reći da je Delić (zapovjednik glavnog stožera Armije BiH Rasim Delić) namjerno ostavio sve ovlasti za sebe", iznosio je Morrissey tvrdeći da optuženi nije nigdje imenovan zapovjednikom jer takav dokument ne postoji.

Protivno tvrdnjama tužiteljstva, obrana je dokazivala da je, doznavši za zločine, Halilović naredio istragu "u okviru mogućnosti i ograničenja u to vrijeme".

Branitelji su tvrdili i da su za istragu počinjenih zločina u hrvatskim selima bili zaduženi pripadnici vojne i civilne policije kao i služba vojne sigurnosne službe.

Obrana je u svome izlaganju osporavala i vjerodostojnost svjedoka, među kojima su tadašnji zapovjednik 6. korpusa Salko Gušić koji je Haliloviću opstruirao rad i zagorčavao život, te Ramiza Delalovića Ćele, zapovjednika 9. brigade, koji je aktivno opstruirao istragu u Grabovici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Mi kažemo da je on (Ćelo) kriminalac, težak kriminalac, čovjek koji manipulira postupkom, pokušao je intervenirati kod svjedoka (svjedok D.), često je mijenjao svoj iskaz", tvrdila je obrana.

Rasprava je završena u srijedu poslijepodne, a predsjednik Raspravnog vijeća Liu Daqun najavio je da će se suci povući kako bi razmotrili dokaze i argumentaciju te najavio vjerojatno izricanje presude između 7. i 16. studenoga.

Halilović, bivši zamjenik zapovjednika glavnog stožera Armije BiH Rasima Delića, u rujnu 1993. je zapovijedao operacijom Neretva- 93, u cilju zauzimanja teritorija koji je bio u rukama HVO-a od Bugojna do Mostara, a radi deblokade Mostara.

U toj operaciji su sudjelovale 9. motorizirana brigada, 10. brdska brigada, 2. samostalni bataljun i Samostalni prozorski bataljun Armije BiH. Prvi zločini za koje je optužen Halilović dogodili su se u Grabovici kod Jablanice, gdje je 8. i 9. rujna ubijeno 27 hrvatskih civila a počinili su ih neki vojnici 9. brigade koji su ondje poslani na smještaj.

U napadu samostalnog prozorskog bataljuna Armije BiH pod zapovjedništvom Envera Buze na hrvatsko selo Uzdol, u brdskom području općine Rama (Prozor), 14. rujna 1993., ubijeno je 29 civila, među kojima troje djece i 17 žena, te jedan zarobljeni pripadnik HVO-a.

Obrana je također osporavala potčinjenost zapovjednika Buze generalu Haliloviću te iznosila dokumente po kojima je Buzo primao naređenja od Rasima Delića.

(Hina) xrt ysd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara