54.167.181.242 US
 

IDALTU, NAŠ ZAJEDNIČKI OTAC?

Piše:
nedjelja, 15.6.2003. 08:29
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Znanstvenici vjeruju da su otkrili ostatke našega najstarijeg pretka, a to baca novo svjetlo na odlazak Homo sapiensa iz Afrike prema ostalim kontinentima. L

Lubanje dviju odraslih osoba i djeteta pronađene su 1997. u području Middle Awash, u središnjoj Etiopiji, a radiokarbonsko datiranje pokazalo je da su stare između 154 i 160 tisuća godina. To znači da su te kosti oko 50 tisuća godina starije od dosad najstarijih ostataka Homo sapiensa.

Ovo otkriće dokazuje teoriju po kojoj se Homo sapiens proširio iz Afrike i po kojoj neandertalci nisu naši preci, tvrde voditelji istraživanja, Tim White i Clark Howell, profesori antropologije na Sveučilištu California u Berkeleyu te Giday Wolde Gabriel, geolog iz Nacionalnoga laboratorija u gradu Los Alamos.

Otkriveni fosilni ostaci donose ključne dokaze o mjestu, vremenu i okolnostima pojave Homo sapiensa i vjerojatno pripadaju najbližim precima današnjih ljudi.

Slične su današnjim lubanjama po obliku lica, gornjem dijelu lubanje i prostoru koji zauzima mozak (1450 kubičnih centimetara u usporedbi s naših 1350 do 1400 kubičnih centimetara). To znači da su pripadali istoj vrsti kao i mi, Homo sapiensu, ali su istodobno bili i njegova podvrsta.

Znanstvenici su otkrivene ostatke nazvali Idaltu, a ta riječ znači "starac" na jeziku afar koji se govori u Etiopiji.

Spomenuti znanstvenici misle da je to konačan dokaz teorije o nastanku vrste Homo sapiens u Africi i njezinome kasnijem širenju na druge kontinente. Kritičari teorije sumnjaju da bi vrlo mala populacija ljudi koji preživljavaju na vrlo jednostavnoj hrani mogla migrirati i preživjeti na tako velikim udaljenostima, dovode u pitanje i pretpostavke o prenošenju genetskih svojstava i mutacijama, ali su posebno naglašavali nepostojanje fosilnih dokaza za tu teoriju.

Alternativa toj teoriji bila bi ona o "višeregionalnom" modelu, po kojoj su se današnji ljudi gotovo istodobno pojavili u raznim dijelovima Afrike i Europe, nastavši iz već postojećih lokalnih populacija hominida.

U slučaju Europe, to bi značilo da se Homo sapiens razvio od neandertalaca, koji su se pojavili prije oko 400 tisuća godina, ali su postupno nestali do razdoblja od prije 30 tisuća godina.

Fosili nazvani Idaltu trebali bi potvrditi da neandertalci nisu nestali zbog križanja s drugim vrstama, nego da su se najbliži preci današnjega čovjeka pojavili u Africi mnogo prije nego što su europski neandertalci posve izumrli, da se Homo sapiens nikad nije razvio od neandertalaca te da su neandertalci bili tek neuspješni ogranak u evoluciji čovjeka.

Na lubanjama su pronađeni tragovi kamenoga oruđa koji upućuju na to da je nakon smrti s lubanje skinuto tkivo. Znanstvenici ne znaju da li je to posljedica nekoga pogrebnoga obreda ili dokaz o tome da su i tada postojali ljudožderi.

Područje Middle Awash poznato je po ostacima čovjekovih predaka. Tamo su otkriveni i ostaci majmunolikoga hominida Ardipithecusa, stari 5,8 milijuna godina te ostaci Australopithecusa garhia, stari oko 2,5 milijuna godina.

(Hina) rug dgk

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije