54.196.89.247 US
 

Ideja o muzeju afroameričke kulture sve bliže ostvarenju

Piše:
srijeda, 11.12.2002. 10:21
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

GOTOVO stotinu godina od prve zamisli da se u glavnom gradu SAD-a podigne spomenik afroameričkoj kulturi ta se ideja počela ozbiljnije kretati prema realizaciji.

S radom je naime na studiji izvedivosti za nacionalni muzej afroameričke povijesti i kulture započelo posebno povjerenstvo koje su imenovali Kongres i predsjednik George W. Bush. Za taj rad na raspolaganju ima 2 milijuna dolara.

´Mislim da se podrazumijeva da su Afroamerikanci bili glavna poluga u izgradnji i razvoju SAD-a u zemlju kakva je danas´, izjavio je predsjednik povjerenstva Robert Wright.

´Nažalost, afroamerička povijest, kao i način života, bili su potisnuti. Mislim da je došlo vrijeme da se to otvoreno kaže´, dodao je Wright.

Najnovije je povjerenstvo zadnje u dugome nizu napora protekloga stoljeća da se realizira ta ideja, no vidljiva je konkretizacija izostala.

´Ni ovo nije gotov čin. Ipak, mislim da je zamisao sazrela da se načini iskorak ka njezinu ostvarenju´, napominje Wright.

Prva ideja o muzeju posvećenom životu američkih crnaca rodila se još 1915., a iznijela ju je skupina crnih veterana građanskoga rata. Realizaciji se podosta približila 1929. kada je predsjednik Calvin Coolidge potpisao zakon kojim je odobrio izgradnju muzeja.

Velika gospodarska kriza, međutim, tada je onemogućila napore, a zakon se jednostavno zagubio iz ´institucionalnog sjećanja´.

Ideja se ponovno pojavila 1968. nakon ubojstva borca za prava crnaca Martina Luthera Kinga Jr.-a, no tom su je prigodom zaustavila neslaganja oko lokacije, a potom i manjak sredstava.

Mjesto na kojemu će se budući muzej nalaziti i sada je jedno od spornih pitanja u radu povjerenstva. Zakonodavac je dao naputak da se razmotri mogućnost da se muzej izgradi u dijelu Washingtona nazvanom National Mall gdje je već smješten kompleks povijesnih građevina poput Capitola, muzeja Smithsonian ili spomenika (Georgeu) Washingtonu. U tom se kompleksu namjerava smjestiti i nacionalni muzej američkih Indijanaca koji bi se trebao otvoriti 2004.

No, kako je taj prostor već poprilično zgusnut, javila su se strahovanja od prevelikog broja spomen-građevina, što je savezne i gradske planere natjeralo da tu privremeno zabrane nove projekte. To ipak nije spriječilo zakonodavce da povremeno zaobiđu tu zabranu, pa je tako podignut spomenik stradalima u Drugome svjetskom ratu te onaj bivšem predsjedniku Ronaldu Reaganu.

Zasad je povjerenstvo smanjilo broj mogućih lokacija na pet, od čega je tek jedna izvan National Malla. Jedan od članova povjerenstva Robert Wilkins istaknuo je da je to vrlo važno pitanje jer bi ´podizanje muzeja izvan kruga koji predstavlja simbolično srce glavnoga grada poslalo ružnu poruku o socijalnoj segregaciji koja još uvijek progoni američko društvo´.

Manje će sporan biti sadržaj muzeja. On će pokrivati sve važne događaje afroameričke povijesti u svim aspektima javnoga života -od ranih dana ropstva do emancipacije i pokreta za građanska prava te od znanosti i umjetnosti preko sporta do vojske i politike.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije