Istraživanje: Više od 50 posto birača ne zna za koga bi glasovalo
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PO ISTRAŽIVANJU koje je na uzorku od tisuću ljudi potkraj rujna provela tvrtka GfK Centar za istraživanje tržišta više od 50 posto hrvatskih birača još ne zna za koga bio glasovalo na idućim parlamentarnim izborima.
Na upit znaju li za koju bi stranku glasovali da su sutra parlamentarni izbori, 30 posto ispitanika kazalo je da zna, 32 posto da je još neodlučnom, 22 posto da ne zna ili ne želi odgovoriti, a 16 posto da uopće ne misle izići na izbore, stoji u rezultatima GfK-ova istraživanja, nazvana "mali politički barometar".
Komentirajući rezultate, u GfK-u navode da je velik postotak neodlučnih građana, iako loš, jer upućuje na nestabilno političko okružje, možda dobar za stranke, jer im ostaje dostatno vremena da promidžbenim aktivnostima utječu na neodlučne.
Najviše je neodlučnih birača, po istraživanju, u sjevernoj Hrvatskoj i velikim gradovima, te među biračima između 30 i 39 godina.
Po istraživanju izborni prag sigurno prelazi pet stranaka - HDZ, SDP, HSS, HNS, HSP i HSLS.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Većina ispitanika u zadnje vrijeme nije promijenila mišljenje o političkim strankama. No među onima koji su odgovorili da se njihovo mišljenje o strankama promijenilo, dvostruko je više onih čije se mišljenje promijenilo na lošije.
Tako najlošiji image ima HSLS, a slijede SDP, HDZ, DC, HNS, HSS i HSP.
Ocjenjujući Vladin rad, ispitanici su izrazili zadovoljstvo cestogradnjom, turizmom, pripremama za ulazak u EU, povratkom izbjeglica, odnosom sa Sudom u Haagu, reformom vojnog sustava i zaštitom ljudskih prava. Pet najlošije ocijenjenih poslova su smanjenje vanjskog duga, suzbijanje korupcije i kriminala, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje standarda, te revizija privatizacije.
Istraživanje je provedeno osobnim intervjuom u kućanstvu.
Na upit znaju li za koju bi stranku glasovali da su sutra parlamentarni izbori, 30 posto ispitanika kazalo je da zna, 32 posto da je još neodlučnom, 22 posto da ne zna ili ne želi odgovoriti, a 16 posto da uopće ne misle izići na izbore, stoji u rezultatima GfK-ova istraživanja, nazvana "mali politički barometar".
Komentirajući rezultate, u GfK-u navode da je velik postotak neodlučnih građana, iako loš, jer upućuje na nestabilno političko okružje, možda dobar za stranke, jer im ostaje dostatno vremena da promidžbenim aktivnostima utječu na neodlučne.
Najviše je neodlučnih birača, po istraživanju, u sjevernoj Hrvatskoj i velikim gradovima, te među biračima između 30 i 39 godina.
Po istraživanju izborni prag sigurno prelazi pet stranaka - HDZ, SDP, HSS, HNS, HSP i HSLS.
Većina ispitanika u zadnje vrijeme nije promijenila mišljenje o političkim strankama. No među onima koji su odgovorili da se njihovo mišljenje o strankama promijenilo, dvostruko je više onih čije se mišljenje promijenilo na lošije.
Tako najlošiji image ima HSLS, a slijede SDP, HDZ, DC, HNS, HSS i HSP.
Ocjenjujući Vladin rad, ispitanici su izrazili zadovoljstvo cestogradnjom, turizmom, pripremama za ulazak u EU, povratkom izbjeglica, odnosom sa Sudom u Haagu, reformom vojnog sustava i zaštitom ljudskih prava. Pet najlošije ocijenjenih poslova su smanjenje vanjskog duga, suzbijanje korupcije i kriminala, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje standarda, te revizija privatizacije.
Istraživanje je provedeno osobnim intervjuom u kućanstvu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati