54.92.239.248 US
 

Ivan Pavao II, borbeni Papa u svijetu prepunom mijena

Piše:
subota, 13.3.2004. 10:28
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

IVAN PAVAO II., čiji pontifikat u nedjelju postaje treći najduži u povijesti, upravljao je Katoličkom crkvom više od četvrt stoljeća, tijekom kojih je svjedočio mnogim promjenama.

Najduži pontifikat imao je sam sveti Petar - od 30. do 64. godine (ili 67., ovisno o izvoru) , a jedini preostali Papa koji je duže predvodio Katoličku crkvu bio je Pio IX, izabran 21. lipnja 1846., umro 2. veljače 1878.

 
Ivan Pavao II. u nedjelju će s mjesta trećeg najdužeg papinstva istisnuti Leona (Lava) XIII, koji će, međutim, ostati najstariji Papa svih vremena, jer je 1878. umro u dobi od 93 godine.

Prvi Papa iz nekog slavenskog naroda na Petrovu tronu, na kojem su se protekla četiri i pol stoljeća izmjenjivali samo Talijani, Ivan Pavao II. revolucionirao je svoju dužnost tako što ju je ispolitizirao. Također ju je učinio mnogo vidljivijom i medijski zastupljenijom zahvaljujući osobnoj karizmi pomoću koje je galvanizirao mase svijeta, osobito na svoja 102 puta u inozemstvo tijekom kojih je posjetio 129 zemalja.

Na samom početku svojeg pontifikata, a za Papu je izabran 16. listopada 1978., Karol Woytila je lansirao svoj poznati slogan - "Ne bojte se", a potom je, snagom svoje riječi i moralnim autoritetom, pridonio evolucijskom zaokretu koji će završiti padom Berlinskog zida i komunizma, najveće prijetnje Crkvi dotad.

Dvadeset pet godina poslije toga promijenila se prijetnja, ali ne i Papa. Iako slab zbog poodmakle dobi i bolesti, Ivan Pavao II ponovno se upustio u borbu, pokušavajući spriječiti američki rat u Iraku.

Apsolutni zagovornik mira "po svaku cijenu" želio je izbjeći "dramatičan sukob kultura i osobito vjera", kršćanstva i islama, što je početkom novog tisućljeća postala najveća prijetnja svijetu.

Ivan Pavao II je u cijelom pontifikatu neumorno promicao međuvjerski dijalog, u Assisiju je poticao velike skupove predstavnika najvećih svjetskih religija, a ostat će zapamćen kao prvi Papa koji je prešao ulazni prag jedne sinagoge ili džamije.

Također je imao hrabrosti ispričati se za greške Katoličke crkve, od križarskih ratova do odnosa prema židovima.

No taj Papa, koji nije uspio zaustaviti tendenciju smanjivanja dolazaka u crkvu, isto tako je zadržao vrlo konzervativno stajalište u pitanjima spolnog morala i svećeničkog celibata. ocjenjuje France presse. Takva stajališta, kao i apsolutno odbijanje prezervativa u svijetu izloženom golemoj opasnosti od AIDS-a, priskrbila su mu žestoke kritike, a disidentski švicarski teolog Hans Kung čak je ustvrdio da je "ovaj pontifikat, unatoč nekim pozitivnim aspektima, bio katastrofa za Katoličku crkvu".

No unatoč dobi od 84 godine, Parkinsonovoj bolesti i posljedicama atentata koji je preživio 1981., uporni poljski Papa izaziva divljenje odlučnošću da nastavi svoju misiju do "posljednjeg daha", kako je to i sam ustvrdio u listopadu, prigodom proslave 25. obljetnice pontifikata.


Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije