Izložba "Moskva 17. stoljeća očima Jurja Križanića" otvorena je večeras u Muzeju grada Zagreba kao gostujuća izložba sestrinskog muzeja iz Moskve.

Izložen je 161 predmet čija je namjera rekonstruirati atmosferu i duh bremenitog 17. stoljeća Rusije, o kojem je svjedočio i u čijim je događajima sudjelovao Križanić, kazao je Boris Mašić iz MGZ-a.

Izložba je koncipirana u četiri cjeline: unutrašnje stanje Rusije Križanićeva vremena, međunarodne prilike u kojima se našla u 17. stoljeću, socijalno-politički život i Tobolsk, mjesto Križanićeva uzništva.

Govornici su naglasili veliki značaj i ulogu Križanića u ruskoj i hrvatskoj povijesti i kulturi, te izrazili zadovoljstvo dobrom kulturnom suradnjom, osobito između Zagreba i Moskve zadnjih dvije-tri godine.

Direktorica Gradskog muzeja Moskve Galina Vedernikova napomenula je da se neki od eksponata prvi put nalaze izvan Rusije. Za Križanića je rekla da je sanjao o ujedinjenju naroda te da su njegove ideje svježe i danas.

Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Mikhail Konarovskiy zauzeo se za njegovanje zajedničkih vrijednosti te ocijenio da izložba potvrđuje bliskost naroda u prostoru, kulturi i duhovnosti.

Pored izložbe, ruske želje za suradnjom potvrđuje i bogat koncertno-kazališni program ruskih umjetnika u Hrvatskoj, kazao je.

Izložbu autorice Tatjane Skorobogatove otvorila je gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić.

"Ovom izložbom Križanić se vratio u Hrvatsku iz koje je otišao 1646. Zašto tek sad? Zato što se tek sad vratio onako kako je želio: s Rusima", kazao je novinarima nakon promocije Križanićev biograf Ivan Golub.

Križanić je boravio u Moskvi od kraja rujna 1650. godine, do 8. siječnja 1661., kada je prognan u Sibir. U progonstvu u gradu Tobolsku proveo je petnaest godina, do 1676. Poslije smrti cara Alekseja pomilovan je, a u listopadu 1677. definitivno napušta Rusiju.

Ideje Jurja Križanića anticipirale su reforme koje će u prvoj četvrtini 18. stoljeća provesti Petar Veliki, napisala je autorica izložbe.

Križanić je proučavao rusku povijest, prevodio crkvene knjige, te upoznao glavne protagoniste ruskog života. Izradio je jedinstven jezik za sve slavenske jezike na kojemu je pisao.

Juraj Križanić (Obrh kod Kupe, općina Žakanje 1617 ili 1618. - Beč, 1683.) gimnaziju je završio u Zagrebu, filozofiju studirao u Grazu, bogosloviju u Bologni i Rimu gdje je i doktorirao. Bio je župnikom u Hrvatskoj, putovao je u Carigrad i Moskvu. Poginuo prilikom opsade Beča.

(Hina) xiluc yln