MINISTRICA pravosuđa, uprave i lokalne samouprave zatražit će izmjenu Zakona o nasljeđivanju, samo tjedan dana nakon što je stupio na snagu.

Ministrica Ingrid Antičević Marinović traži izmjenu Zakona jer smatra da on neće dovesti do rasterećenja sudova, što je bio jedan od temeljnih ciljeva.

Sporna je, naime, odredba po kojoj predsjednici općinskih sudova po osobnoj procijeni određuju koje će ostavinske predmete prepustiti javnim bilježnicima.

Uz to, ona je suprotna drugoj odredbi po kojoj je sud javnom bilježniku dužan povjeriti vođenje ostavinskog postupka i dostaviti smrtovnicu. Zbog toga je Hrvatska javnobilježnička komora od Vlade i saborskog Odbora za zakonodavstvo zatražila tumačenje tih proturječnih odredbi.

"Uskoro ću zatražit izmjenu Zakona, najkasnije do početka listopada kada bi se trebao početi primjenjivati", izjavila je ministrica za Hinu.

Potrebu hitne izmjene Zakona podupire i Jadranko Crnić, bivši predsjednik Ustavnog suda i član stručne skupine za izradu tog zakona.

On ističe kako razumije da bi se bez sporne odredbe nekim manjim sudovima bez zaostataka smanjio opseg posla jer bi ostali bez ostavinskih predmeta. Na tim bi se sudovima tada pojavio višak sudaca.

Ipak smatra kako je neustavno da predsjednici sudova arbitrarno, na temelju osobne procjene odlučuju hoće li ostavinske predmete rješavati suci ili javni bilježnici.

"Takvim bi načinom odlučivanja javnim bilježnicima, ali i građanima bilo povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred sudovima", mišljenja je Crnić.

Podsjeća da je neobrazložena ograničenja nekog prava Ustavni sud do sada ukidao kao arbitrarna i samovoljna.

Premda Crnić najboljim rješenjem smatra što hitniju izmjenu Zakona, ističe da se nastali problem može riješiti i podnošenjem prijedloga za ocjenu ustavnosti dviju proturječnih odredbi, ali i u odnosu na Zakon o javnim bilježnicima po kojem je rješavanje nespornih ostavinskih predmeta u njihovoj nadležnosti.

Iako Ustavni sud ne ocjenjuje međusobnu usklađenost zakona, Crnić smatra da bi u ovom slučaju mogao promijeniti praksu.

Neusklađenost zakona dovodi do pravne nesigurnosti, a time i do kršenja vladavine prava kao jednog od temeljnih ustavnih načela, objašnjava Crnić.

Očekuje se da će prebacivanje ostavina javnim bilježnicima pridonijeti rasterećenju i većoj učinkovitosti sudova s velikim brojem zaostataka.

Samo u zagrebačkom Općinskom sudu na ostavinskim bi predmetima ubuduće radila dva suca, umjesto sadašnjih 12. Godišnji prosječni broj neriješenih ostavinskih predmeta u tom sudu je oko deset tisuća.

(Hina) ggrb so