54.92.155.160 US
 

Jačanje populista i krajnje desnice razlog za zabrinutost u srednjoj Europi

Piše:
nedjelja, 9.7.2006. 13:23
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

OBEĆAVAJUĆI nova radna mjesta i manje bolnih tržišnih reformi, populističke i krajnje desničarske stranke jačaju u srednjoj Europi, izazivajući nelagodu među ulagačima i kritike Europske unije, piše France presse.

Saveze krajnje desnice i radikalnih populista nisu u vlade izravno izabrali birači, već su rezultat proporcionalnih sustava u parlamentima u kojima ne postoji jasna jednostranačka većina.

Uspjeh takvih skupina ima korijene i u strahu od daljih reformi društva koje je od pada komunizma 1989. radikalno transformirano, kao i od novih promjena nakon ulaska u Europsku uniju 2004.

Slovačka je tako ovaj tjedan dobila novu vladu koja se sastoji od ljevičara, krajnje desnice i nacionalista.

Na izborima 17. lipnja pobijedio je ljevičarski Smer Roberta Fica, koji je u predizbornoj kampanji obećao da će povući "antisocijalne" reforme koju su po njegovu mišljenju produbile jaz između bogatih i siromašnih.

Ficov izbor koalicijskih partnera - stranke bivšeg nacionalističkog premijera Vladimira Mečiara, koji je Slovačku 1990-ih doveo u izolaciju, te ultranacionalističke Slovačke nacionalne stranke Jana Slote, koja se primjerice zauzima za zatvaranje Roma u izolirane logore, potresao je financijska tržišta.

Izazvao je i međunarodne kritike te upozorenje predsjednika Stranke europskih socijalista (PES), Danca Poula Nyrupa Rasmussena. Druga najveća frakcija u Europskom parlamentu Smeru prijeti čak izbacivanjem iz svojih redova, što bi se moglo dogoditi na jesen. Zabrinutost su izrazili i europski demokršćani (EPP-ED) najavivši pojačani monitoring slovačke vlade.

U Poljskoj, antiliberalna, populistička Samoobrana i krajnje desničarska, ultrakatolička i homofobna Liga poljskih obitelji (LPR) koalirale su početkom svibnja s konzervativcima.

Prije dva tjedna, europski zastupnici usvojili su rezoluciju kojom su osudili "opći porast rasističke, ksenofobne, antisemitske i homofobne netolerancije u Poljskoj". Posebno su izdvojili LPR, koji su opisali kao stranku "čiji čelnici potiču ljude na mržnju i nasilje".

U otvorenom pismu u srijedu, svi bivši poljski ministri vanjskih poslova koji su tu dužnost obnašali od pada komunizma upozorili su da se Poljska u Europi sve više izolira i predsjednika Lecha Kaczynskog optužili da "nanosi štetu interesima Poljske i Poljaka".

Na to ih je potaknuo niz incidenata zadnjih dana, koji su po ocjeni diplomata bili katastrofalni za imidž Poljske u inozemstvu.

Poljski predsjednik u nedjelju je primjerice otkazao summit s francuskim kolegom Jacquesom Chiracom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u povodu 15. godišnjice Weimarskog trokuta izgovarajući se prilično neuvjerljivo problemima za zdravljem, no prema pisanju medija pravi razlog najvjerojatnije je satirični članak protiv predsjednika i njegova brata blizanca Jaroslawa u njemačkom Tageszeitungu.

Ugledu Poljske ozbiljno je naštetio i poljski zastupnik u Europskom parlamentu Maciej Giertych, otac zamjenika poljskog premijera i predsjednika LPR-a, koji je u utorak u Strasbourgu hvalio španjolskog diktatora Franca a da se poljska vlada od toga nije službeno ogradila.

Unatoč jačanju populista i antiliberala u srednjoj Europi, većina analitičara ističe kako je regija i dalje otvorena za tržišne reforme koje su do sada donijele velik porast blagostanja.

Poljska vladajuća koalicija nije ipak destabilizirala tržišta i vladine politike pokazale su se u praksi mnogo umjerenijima od retorike stranačkih čelnika.

Ulogu u tome neusmnjivo imaju članstvo Poljske u EU i njezine obveze prema europskome klubu zbog kojih vlada "ne može počiniti velike gluposti", rekao je jedan europski diplomat koji je želio ostati neimenovan.

Većina analitičara nada se sličnom razvoju situacije i u Slovačkoj i ističu da tamošnje gospodarstvo ima vlastitu dinamiku unatoč političkim promjenama.

"Rast će i dalje biti jak zahvaljujući automobilskim tvrtkama koje su se doselile ovamo i njihovim najavama o povećanju proizvodnje u iduće dvije godine", rekao je Robert Prega iz banke Tatra u Bratislavi.

Pred izbore u travnju mađarske političke stranke također su se nadmetale populističkim obećanjima, a desnica je čak obećavala da će u potpunosti iskorijeniti nezaposlenost.

No nakon pobjede, socijalistički premijer Ferenc Gyurcsany odustao je od ekstravagantnih obećanja zamijenivši ih najavama velikih gospodarskih reformi.

Istodobno u Češkoj, konzervativna Građanska demokratska stranka dobila je na parlamentarnim izborima početkom lipnja većinu glasova na osnovi programa liberalnih reformi.

Reformama su se otvoreno protivili jedino komunisti, koji su na izborima zabilježili gubitke, premda su dobili gotovo 13 posto glasova.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije