54.166.232.243 US
 

Kajin: Podmetanje povijesti ne može ništa promijeniti

Piše:
petak, 2.3.2007. 21:39
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PREMA informacijama koje u svojoj knjizi naslovljenoj "Srbi rimokatolici - takozvani Hrvati" iznosi znanstveni savjetnik srpskog Instituta za suvremenu povijest, Nikola Žutić, Istru i Kvarner su do početka 20. stoljeća naseljavali Srbi. Knjiga je promovirana u Matici srpskoj u Novom Sadu.

Prema Žutiću, Srbi su u Istri i Kvarneru planski raseljeni i asimilirani. Srpska vlada u Beogradu nije se još očitovala o stavovima iznesenim u ovoj knjizi. No, zato se, prema informacijama beogradskog B92, novosadska Inicijativa mladih pobunila prema Žutićevim stavovima za koje smatra da "potiču fašistoidne ideje i pozivaju na obnovu neprijateljstva između hrvatskog i srpskog naroda".

Knjigu je izdala Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja, koja je na posljednjim stranačkim izborima opet osvojila najviše glasova.

"Podmetanje povijesti ne može ništa promijeniti"

Za komentar navoda koje Žutić u ovoj knjizi iznose zamolili smo potpredsjednika IDS-a Damira Kajina.

"Prema svim popisima stanovništva do 1945. prisutnost srpske zajednice na ovim prostorima bila je minorna što ne znači da pripadnici srpske manjine u Istri ne uživaju sva građanska prava i jednakog su statusa kao i većinsko hrvatsko stanovništvo, i naravno sve ostale manjine. Pripadnici srpske zajednice koji su ovdje došli nakon 1945. nisu ničim diskriminirani, ali ni privilegirani. Svemu ovome u prilog govori i činjenica da je srpsko stanovništvo u Istri uvijek ostajalo, čak i kad su se iz drugih dijelova Hrvatske počeli raseljavati, jer su se tu osjećali sigurno. S njima se uvijek solidariziralo kad im je bila nanesena nepravda. Podmetanje povijesti neće tu ništa promijeniti i siguran sam da nas nitko neće i ne može posvađati. Na istarski prostorima nikome se zbog nacionalnosti ništa neće dogoditi, upravo suprotno. Smatram da je većinsko hrvatsko stanovništvo dužno voditi brigu o svojim manjinama. Pa u Istru su se mnogi Bošnjaci i Srbi doseljavali i početkom rata kad im je drugdje činjena nepravda i svojom specifičnošću obogaćivali ove prostore. Činjenica je da je u Istru od 1990. pristiglo 35 000 novih birača, što recimo nije slučaj već u susjednoj nam Rijeci, koja prema popisu iz 1990. imala 161 000 stanovnika, a deset godina kasnije ta je brojka pala na 141 000. Ne želim reći da ljudi u Istri nužno žive bolje nego u ostatku Hrvatske, ali činjenica je da je stopa nezaposlenosti u Istri danas manja nego predratne 1990. i ima više radnih mjesta. Isto tako, gospodarska je aktivnost veća dva do tri puta, a izvoz je veći četiri puta, što nije slučaj nigdje drugdje u Hrvatskoj", kaže Kajin u svom razgovoru za Index i zaključuje: "Bez obzira odakle ove optužbe dolazile, mi se na njih nećemo osvrtati. Danas je dužnost većinskog stanovništva u Istri da osigura miran i kvalitetan život svima koji se osjećaju kao Istrijani."

Političko lešinarenje

U skladu s ovim, zamolili smo Kajina da nam komentira još neke aspekte odnosa Hrvatske međudržavne politike sa Srbijom i s Crnom Gorom, koje ovih dana pune novinske stupce hrvatskih medija.

"Htio bih se prvo osvrnuti na problem oko ovih prijevoda europskih pravnih stečevina koje je Hrvatska napravila i navodno će darovati Crnoj Gori. Ne čudi me da je protiv toga HSP, ali ono što me čudi jest da je protiv toga gospodin Mimica iz SDP-a. To što Mimica i neki drugi rade je najobičnije političko lešinarenje. Europska Crna Gora je jamstvo sigurnosti juga Hrvatske. U ovom nekom europskom nizu, dužnost je jačeg da pomogne onog iza sebe, na način na koji su Italija i Austrija pomagali Sloveniji, a Slovenija je usprkos svim našim nesuglasicama pomagala nas. Hrvatska tako treba pomoći Crnoj Gori, da bi Crna Gora jednog dana mogla pomoći Makedoniji i tako dalje. Na prostorima bivše Jugoslavije, bez Slovenije naravno, Hrvatska ostvaruje suficit od 1,2 milijarde dolara, a taj će suficit za dvije godine vjerojatno već biti 2 milijarde dolara. U tom svijetlu mogu samo dodati da je ova odluka Podgorice da predsjednika Mesića imenuju svojim počasnim građaninom hvalevrijedan čin kojim mu iskazuju izuzetno priznanje", rekao nam je Kajin.

"Ne tužimo ih jer bi onda oni mogli tužiti nas"

Kajina smo zamolili i da se osvrne na nedavnu presudu Međunarodnog suda kojim je odlučeno da se Srbija oslobađa odgovornosti za genocid u BiH.

"Ova presuda približno glasi da Srbija nema odgovornost za genocid u BiH, iako priznaje da je genocid počinjen, i, iako je u tom smislu skandalozna, nije nikog iznenadila iz nekoliko razloga. Kao prvo, nijedna država nije nikad osuđena za genocid. Drugo, takva presuda ne može biti donesena jer bi to danas sutra otvorilo vrata nekome tko bi mogao tužiti vladajuće velesile, naprimjer Iraku koji bi za pet, deset godina mogao tužiti Ameriku. Dalje, u slučaju da je presuda kojom se Srbija osuđuje za genocid donesena, onda bi za isti taj genocid morali odgovarati i Nizozemci, odnosno Europska unije. I naravno, da je Srbiji dosuđeno isplaćivanje ratnih reparacija, država bi bankrotirala. To me sve podsjeća na ispad koji je Tuđman svojevremeno imao u vojnoj školi bana Jelačića, kad ga je netko upitao zašto mi ne tužimo Srbiju, ne znam sad točno zbog čega, na što je Tuđman odgovorio: To ne činimo jer bi onda i oni mogli tužiti nas. Stoga je za očekivati da će Hrvatska povući tužbu, na što će Beograd naravno reagirati komentarom tipa Tko nas to bre zavadi?. Naravno da Hrvatska ne može odstupiti od sjećanja na žrtve Vukovara, Škabrnje ili razrušenog Dubrovnika, ali to će sjećanje biti snažnije ukoliko se ne budu skrivala nedjela počinjena s hrvatske strane. Trebamo dati priliku Vladi, i ne zaboravljajući na prošlost okrenuti se prema budućnosti. Dobri se odnosi između naših dvaju država moraju nastaviti, treba gledati i na robnu razmjenu. Ja nikako ne bih volio da se ikad više vratimo na situaciju kakva je bila 90-ih kad je jedina robna razmjena između Zagreba i Beograda bio šverc oružja, nafte, cigareta i droge. Treba sačuvati uspomenu na one koji su nas zaštitili, invalide koji su nas, na neki način obranili, ali učiniti sve da se odnosi zaštite", kaže Kajin za Index.

Cvijeće pod tenkovima

Kajin se na kraju osvrnuo i na javno mnijenje u današnjoj Srbiji i u Crnoj Gori, koje se prema njegovu mišljenju znatno promijenilo u odnosu na ratne godine.

"Dok je devedesetih godina možda gro Crnogoraca podržavalo inicijativu svoje vlade da se razori Dubrovnik, isto je tako činjenica da se danas gro Crnogoraca toga srami. Isto je i sa onima koji su devedesetih bacali cvijeće pod tenkove koji su razarali Vukovar, a danas im se gade svi oni koji su za to odgovorni", zaključuje Kajin.

P.V.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije