54.81.71.187 US
 

Kako Hrvatska postaje najzaostalija država EU

Piše: M. Repecki
četvrtak, 7.7.2016. 20:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Grafovi: HNB / Index

HRVATSKA je nakon pada komunizma u Europi, uz Sloveniju, imala najveće šanse za uspješnu tranziciju, odnosno da postane bogata moderna ekonomija.

Ta šansa nije iskorištena i sada smo na dnu liste zemalja Europske unije, a po razvijenosti su nas davno pretekle zemlje poput Poljske, Češke ili Slovačke, koje su nekada bile daleko siromašnije. Uskoro će nas prestići i Rumunjska pa ćemo uz Bugarsku biti najslabije razvijena članica EU.

Nedavno objavljeni podaci o bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika korigirani paritetom kupovne moći valuta potvrđuju daljnji pad Hrvatske u odnosu na prosječnu razvijenost Europske unije.

Slabi rast od samo 1,6 posto u prošloj godini, u odnosu na rast EU od 2 posto, pogoršao je poziciju Hrvatske te je ona pala s 59 posto prosjeka EU u 2014. na 58 posto prosjeka prošle godine.

Ako analiziramo trendove u posljednjih deset godina vidimo da Hrvatska stagnira, dok zemlje istočne Europe zbog kvalitetnih razvojnih politika imaju snažan rast. Najsnažniji rast razvijenosti imale su Rumunjska, Litva i Poljska.

Rumunjska je 2005. godine bila na 34 posto prosjeka EU, da bi do 2015. dogurala do 57 posto. Litva je u istom razdoblju porasla s 53 posto na 74 posto prosjeka EU. Poljska je rasla s 50 posto na 69 posto, a Hrvatska je tamo gdje je i bila 2005. godine, na 58 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU.

Europska komisija u svojim ranijim analizama svrstava Hrvatsku među zemlje s najlošijim izgledima rasta u dogom roku. Rast je ograničen prije svega zbog niske stope zaposlenosti, koja je uz grčku među najnižima u EU, a imamo i vrlo nizak rast produktivnosti rada. Ako tome dodamo i starenje stanovništva, koje smanjuje veličinu radno sposobnog stanovništva, jasno je zbog čega su prognoze loše.

Potencijalni rast BDP-a od 2013. do 2040.



Problem je i niska kvaliteta ljudskog kapitala. iako volimo misliti da smo jako pametni i da imamo kvalitetnu radnu snagu - realnost je drugačija.

Rezultati hrvatskih učenika na PISA testu - međunarodnoj procjeni znanja i vještina na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti ispod prosjeka su 65 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem te su među najlošijima u EU.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ništa bolja situacija nije ni u visokom školstvu, pa među 1000 najboljih sveučilišta prema World University Rankings 2015 imamo samo Sveučilište u Zagrebu, koje se nalazilo na 551. mjestu.

PISA 2012 - Rezultati hrvatskih učenika ispod prosjeka


Dok su druge zemlje tražile načine kako da olakšaju uvjete poslovanja i tako potaknu rast ekonomije i zapošljavanje, Hrvatska je tražila način kako da ubije svaku ekonomsku aktivnost.
Osim što nismo konkurentni kada su u pitanju porezi i razni nameti, imamo izuzetno kompliciran pravni okvir, i slabu i neučinkovitu administraciju, koja bilo kakav poslovni pothvat pretvara u pakao.

Po rastu produktivnosti zaostajemo za usporedivim zemljama


Štetu koju je neprijateljski raspoložena administracija nanijela Hrvatskoj nemoguće je izračunati. Za ilustraciju te štete možemo spomenuti primjer kompanije koja je dovela hidroavionski prijevoz i povezala obalu i otoke. Sada svi s oduševljenjem gledaju na njihov rad i korist koju donose turizmu, a njihova borba s administracijom trajala je 15 godina.

PMR - indeks regulacije tržišta. Što je indeks veći to je veća regulacija.


Zbog takvog poslovnog okruženja Hrvatska je znatno slabija u odnosu na usporedive zemlje, u privlačenju industrijskih i izvozno orijentiranih investicija. Privlačili smo uglavnom investicije u financijski sektor, trgovinu, poslovanje s nekretninama i telekomunikacije.

Za razliku od zemalja srednje i istočne Europe, Hrvatska je navikla parazitirati na "suncu i moru" pa je turizam dosegnuo 20 posto BDP-a. Takva pozicija u kojoj smo svake godine mogli očekivati nekoliko desetaka milijardi prihoda od turizma odgodila je reforme i nanijela dugoročnu štetu cijelom društvu.

Robni izvoz


No i snažne stope rasta turizma koje imamo posljednjih godina, dugoročno su neodržive, ako izostanu znatna ulaganja u kapacitete koji su potrebni za održanje ovakvog trenda. Osim toga, turizam je vrlo volatilan i ovisi o brojnim vanjskim faktorima - vremenske prilike, eventualni nemiri i sl.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije