Foto: FAH  Screenshot: YouTube, HRT

"SUSTAV zaštite i spašavanja u Hrvatskoj je u katastrofalnom stanju - to pokazuju  zbivanja i katastrofalni razmjeri poplave koja su se odvila u poplavljenoj Slavoniji", kaže nam Pero Kovačević koji je još 1991. godine bio predsjednik Vladine komisije koja je pripremila i izradila sve sustavne i operativne dokumente počev od Plana obrane RH, Plana osvajanja vojarni JNA do Plana uporabe OSRH.

Sustava zaštite i spašavanja nema ni na papiru!

Naime, u katastrofalnim poplavama došli smo do saznanja kako sustav civilne zaštite, odnosno sustav zaštite i spašavanja jednostavno ne postoji. Pa čak ni na papiru. Od Domovinskog rata do danas ništa se nije napravilo, nisu ustrojene operativne snage civilne zaštite, nema adekvatne službe motrenja i obavješćivanja. Sve te službe zamijenili su vojska, policija i građani koji nisu za to osposobljeni ni opremljeni, a to nije ni njihova zadaća.

"Poplave se nisu mogle spriječiti jer RH nema sustav zaštite i spašavanja. Hrvatska ne da nema osnovni Plan obrane zadnjih dvadesetak godina nego još nije ni usvojena metodologija po kojoj bi se taj plan radio! O Zakonu o civilnoj zaštiti nema smisla više trošiti vrijeme jer svi mjerodavni znaju da ga nema", kaže nam Pavle Kalinić još jedan svjedok ostavštine iz 1991. godine koji je danas pročelnik ureda Grada Zagreba za upravljanje u hitnim situacijama.

Od uređenog sustava 1991. godine, do potpunog kolapsa

Oba naša sugovornika Kalinić i Kovačević slažu se kako srazmjeri ovih katastrofalnih poplava nisu smjeli biti ovako veliki. Hrvatska danas nema plan obrane, nema Plana pripravnosti, nema odgovarajućih planova zaštite i spašavanja i planova djelovanja i uporabe civilne zaštite.

"Temeljne procjene nisu dobro postavljene, nemamo operativnih snaga, opremljenih i obučenih za djelovanje. Naime,od sustava zaštite i spašavanja, danas imamo Državnu upravu za zaštitu, koja je postala svrha sama sebi, bez operativnih snaga i sredstava za  spašavanje i broj 112", kaže Kovačević.

Velika je to razlika u odnosu na stanje iz lipnja 1991. godine kada je u postrojbama civilne zaštite bilo  570.000 obveznika ili oko 12,5 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.

"Bio je to veliki  sustav koji nije u potpunosti bio kvalitetno popunjen, osposobljen i opremljen. Uspjeli smo taj sustav pripremiti, osposobiti te Planom djelovanja civilne zaštite razraditi  njihovo organizirano djelovanje odnosno uporabu. Zahvaljujući uglavnom velikim naporima, entuzijazmu, samoprijegoru, domoljublju, krajnje profesionalnom odnosu, pomalo inatu i vjeri pripadnika civilne zaštite u pobjedu u Domovinskom ratu, civilna zaštita je dala veliki doprinos i pridonijela da ukupna stradavanja civilnog stanovništva i ukupna materijalna šteta od ratnih razaranja bude što manja", kaže nam Kovačević dodajući kako se za vrijeme Domovinskog rata Civilna zaštita koristila za sanaciju požarišta, raščišćavanje ruševina i prometnica, opskrbljivanje stanovništva pitkom vodom, zbrinjavanje domaćih životinja te humana i animalna asanacija.

Policija i vojske umjesto civilne zaštite koja ne postoji!

"Na pripremi i provođenju mjera zaštite i spašavanja sudjelovalo oko 130.000 pripadnika civilne zaštite. Danas nam je civilna zaštita mrtvo slovo na papiru – jedina svijetla iznimka je Grad Zagreb", kaže Kovačević naglašavajući da je Hrvatska imala uspostavljen sustav civilne zaštite, ali je taj sustav nakon Domovinskog rata sustavno uništavan. Uništavala su ga sve vlade od Račanove, Sanaderove i vlade Jadranke Kosor, a potom i Kukuriku koalicija.

"Grad Zagreb ima oko 4500 pripadnika civilne zaštite općih postrojbi i 540 pripadnika specijalističkih  postrojbi. Koliko pripadnika ima u ostatku Hrvatske vidjeli smo u spašavanju u istočnoj Slavoniji. Na terenu su bili vojska i policija upravo zato sto civilna zaštita ne postoji. Prema planu Zaštite i spašavanja Republike Hrvatske vojska dolazi na teren tek kada su svi drugi resursi iscrpljeni. O opremljenosti vojske i policije nekom drugom prilikom. ", kaže nam Kalinić pitajući se koliko je nasipa sagrađeno zadnjih 20 godina i gdje idu novci iz Hrvatskih voda?

Graditi sve iz početka

"Opet moramo graditi sustav iz početka. Potrebno je ponovno ustrojiti, opremiti i obučiti jedinice opće namjene, civilne zaštite i specijalizirane jedinice. Potrebno je napraviti plan zaštite i spašavanja, plan obrane i plan djelovanja i uporabe civilne zaštite; te ponovno ustrojiti službu motrenja. Važno je provesti osnovnu i specijalističku obuku svih pripadnika raspoređenih u jedinice civilne zaštite", naglašava Kovačević koji je, kako kaže, zaprepašten neodgovornošću, bahatošću, jeftinom demagogijom, politikanstvom i razinom neznanja predsjednika vlade,ministara,saborskih zastupnika,župana i drugih odgovornih koji svoju odgovornost samo prebacuju na druge dok su svi skupa godinama uništavali sustav zaštite i spašavanja.

Jedina svijetla točka u ovom kaosu su vojska i građani, tvrdi Kovačević.

"Nama je glavna snaga za obranu od poplava vojska, a oni su trebali služiti za pripomoć. Na terenu su trebali biti obučeni stručnjaci. Hvale je vrijedan angažman vojske,policije,pripadnika gorske službe spašavanja i njihov doprinos umanjenju razmjera poplave,ali Vojska nije opremljena za zaštitu i spašavanje niti je to njezina zadaća. Grad Zagreb ima sigurnosni sustav koji je dobro razrađen premda se Kaliniću zbog toga podsmjehuju. Na sreću, Hrvatska ima vrijedne ljude i branitelje koji su priskočili unesrećenima", kaže Kovačević koji tvrdi da su se poplave mogle predvidjeti, minimalizirati te da su se mogle izbjeći katastrofalni razmjeri poplave. No, nije se reagiralo na vrijeme.

Milijardi kuna šteta i potpuni kaos

"Posljedice ove poplave koštat će nas najmanje milijardu kuna, a i dalje nemamo sustava zaštite i spašavanja. Da smo imali sustav posljedice bi bile minimalne i ne bi s moglo dogoditi da ministar Ostojić jedan dan kaže neće biti epidemije, drugi dan ipak da hoće. Ne zna se tko što radi", kaže Kovačević na kraju.

Pročelnik Kalinić podsjeća nas kako grad Zagreb ima sustav obrane od poplava koji je izgrađen nakon velike poplave 1964. godine, a  glavni objekti obrane su obostrani nasipi koji su položeni na razmaku 300 metara. Osim nasipa ključni objekt obrane je odteretni kanal Sava-odra koji preuzima višak vode u slučaju visokog vodostaja. No tu je pitanje održavanja.

"Kako se održavaju nasipi i kanal pitanje je za Hrvatske Vode! Ono što bi trebalo je produžiti kanal, što je nekad i bilo u planu Sava-Odra-Sava. A hoće li se to ikad dogoditi  meni je teško je prognozirati! Što se tiče Grada Zagreba ponudili smo pomoć je u dijelu svojih specijalističkih postrojbi Civilne Zaštite!  Na teren su otišla još u petak i subotu dva tima GSS-a, i jedan tim vatrogasaca. Za ostalo nam je nježno i pristojno rečeno da nema potrebe I nakon toga muk.  Na teren je dobrovoljno otišlo i 15 ronilaca koji su u našim specijalističkim postrojbama civilne zaštite ‎za spašavanje na vodi i iz vode!", kaže nam Kalinić na kraju.

Prizmić: Vrijeme parole "Ništa nas ne smije iznenaditi" pripada prošlosti

Vinko Prizmić, prvi čovjek Hrvatske gorske službe spašavanja, smatra kako sustav masovne Civilne zaštite o kojem govore Kovačević i Kalinić zapravo zastario model koji je namjerno napušten.

"Vrijeme 'Ništa nas ne smije iznenaditi', domaćica s torbicama Prve pomoći i masovnih snaga civilne zašite je iza nas. Sustav zaštite i spašavanja napravljen je prema europskim uzorima, a Hrvatski model ima svojih nedostataka. No, nepravilno je misliti da je jedan od tih nedostataka izostanak masovnosti pripadnika civilne zaštite", tvradi Prizmić. Kako je rekao sustav zaštite i spašavanja mora ležati na operativnim snagama na policiji, hitnoj pomoći, vojsci, službama spašavanja i ostalim profesionalnim službama.