54.211.225.175 US
 

Katavić o skupu u Veneciji

Piše:
subota, 15.11.2003. 07:37
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKA će na Konferenciji o održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju, 25/26. studenoga u Veneciji, objasniti utemeljenost svoje odluke o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu te potvrditi spremnost za suradnju sa susjedima i za usklađivanje s ribarskom politikom EU, izjavio je ravnatelj hrvatske Uprave za ribarstvo Ivan Katavić.

"Hrvatska će objasniti svoju odluku i njezinu utemeljenost te naglasiti činjenicu da je, unatoč nepostojanju obveze, ostavila prijelazni period od godinu dana za nastavak razgovora sa svim zainteresiranim subjektima", rekao je u intervjuu za Hinu prof. Katavić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva.

Najavio je da će ministar Božidar Pankretić, uz govor na skupu u Veneciji održati i niz bilateralnih sastanaka, među ostalima i s povjerenikom EU za poljoprivredu i ribarstvo Franzom Fishlerom te resornim talijanskim ministrom Giovannijem Almeannom.

Na konferenciji u okviru Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM), među čije 24 članice je i Europska komisija, treba biti prihvaćena Deklaracija o održivom ribarstvu u Sredozemlju. Kao ključnu mjeru za zaštitu ugroženih ribljih fondova, Deklaracija u čl. 10 predviđa proglašenje zaštićenih ribolovnih zona (FPZ).

Španjolska i Malta već imaju FPZ, dok Francuska ima ekološku zonu.

Zona koju je proglasila Hrvatska ne razlikuje se od postojećih presedana u Sredozemlju, rekao je Katavić odbacivši kritike upućene Hrvatskoj.

"Kritike upućene Hrvatskoj nisu uvjerljive. Ona ima pravo na uspostavu suvereniteta u nastavku na 12 NM teritorijalnog mora i ne treba joj ničija dozvola za proglašenje", kazao je.

RH je, po njegovim riječima, "učinila pragmatičan korak - kombinacijom međunarodnopravno neupitnog a opet politički oportunog ekološko-ribolovnog pojasa osigurala je temeljne pretpostavke za ostvarenje svojih ciljeva i potreba".

Za kritike zbog jednostranosti poteza, koje su Hrvatskoj stigle od susjednih zemalja i EU, Katavić kaže da se radi o propisanom načinu provedbe Konvencije UN o pravu mora, koja je postala i dio europskog prava po pristupanju EU Konvenciji.

Slovenija se, po njegovu mišljenju, upustila u oštre reakcije svjesna da nema pravnih elemenata da spriječi hrvatsko proširenje jurisdikcije u Jadranu, ustrajući u povezivanju nepovezivih pitanja - neriješenih graničnih pitanja i pitanja proglašenja gospodarskog pojasa.

I Hrvatska i Slovenija ratificirale su Konvenciju UN-a o pravu mora te su u pomorskim zakonicima definirale pristupe i mehanizme ostvarenja pojedinačnih prava, naveo je Katavić i podsjetio da je "Slovenija sebe definirala kao zemlju s nepovoljnim zemljopisnim položajem" u skladu s čl. 69 Konvencije.

Slovenski ribolovni interesi nisu ugroženi proglašenjem hrvatskog pojasa, a ostali interesi Slovenije, kao što su ekološka zaštita mora, pogodovani su hrvatskim proglašenjem pojasa jer će RH štiteći svoje interese posredno štititi i slovenske, ocijenio je.

Što se tiče Italije, jasno je da je njoj kao zemlji s jakom ribolovnom flotom u interesu da lovi u što većem prostoru Jadrana i stoga je razumljivo zauzimanje Rima za uspostavu "zajedničke ribolovne zone u Jadranu", rekao je Katavić.

EK je svjesna ugroženosti ribljeg fonda u Sredozemlju i potrebe njegove ekološke zaštite, ali s druge strane bi željela to učiniti na način koji neće štetiti interesima država članica koje ujedno imaju i najjače ribolovne flote, no ta dva cilja je veoma teško pomiriti, ocijenio je.

"Poštujemo stajališta naših susjeda, cijenimo savjete i preporuke koje dolaze od EU, ali također kao stranka Konvencije UN moramo poštivati i međunarodno pravo, brinuti se za svoja legitimna prava, pazeći da pritom ne dovedemo u pitanje tuđa legitimna prava", naglasio je Katavić.

Nakon proglašenja hrvatske zone početkom listopada, najavljen je krug razgovora sa susjednim zemljama prije Venecije, no Italija i Slovenija su sastanak odbile, a o održavanju onog sa SCG javnost nije bila obaviještena.

Hrvatska je, po Katavićevim riječima, "jako zainteresirana za subregionalni sastanak nakon Venecije i želi poticati jadransko-jonski koncept zaštite i upravljanja morskim bogatstvima".

Na pitanje može li RH biti spremna za kontrolu svog pojasa za godinu dana, Katavić je rekao da "može i mora, ali da predstoji značajan posao i da je u tijeku priprema zakonskih podloga". Iznio je uvjerenje da je Hrvatskoj potrebno jako koordinativno tijelo koje će objediniti sve potrebne aktivnosti i poslove u doticaju s morem, dajući za primjer Francuske koja ima takvo tijelo.

U pitanju usklađivanja ribarske politike RH s predloženim mjerama EK za očuvanje ribarstva u Sredozemlju, on smatra da te mjere nalažu temeljitu izmjenu ribarske legislative zemalja Sredozemlja.

S obzirom da je Italija s kojom dijelimo najveći dio Jadrana neupitna u pogledu primjene ovih propisa EK, jednako kao i Slovenija kao skorašnji član, Hrvatska će usklađivati svoje zakonodavstvo i provoditi dogovorene mjere potrebne za uspostavu odgovornog i dugoročno održivog ribolova u Jadranu, zaključio je ravnatelj hrvatske Uprave za ribarstvo.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije