Kaznena prijava za 68-godišnjakinju zbog izazivanja požara na šibenskom području
OČEVIDOM je utvrđeno da je 68-godišnjakinja sa šibenskog područja u nedjelju, 16. srpnja, nekontroliranim spaljivanjem korova izazvala požar na području Brnjice i Goriša nedaleko od Šibenika, u kojemu je izgorio jedan hektar borove, smrekove i hrastove šume, priopćila je šibensko-kninska Policijska uprva.
Osim nje policija će kazneno prijaviti i nepoznata počinitelja za izazivanje požara na predjelu od Ražina do Brodarice, u kojem su bile ugrožene kuće, a nagorio je jedan objekt u izgradnji, potvrdila je glasnogovornica PU-a Rosanda Truta. U požaru je izgorjelo 30 hektara borove šume, a šteta je 50.000 kuna, kaže se u policijskom priopćenju.
Očevidom nakon najvećeg požara u Šibensko-kninskoj županiji, u kojem je prošli vikend na predjelu od Trbounja do Miljevaca kod Drniša izgorjelo 900 ha borove i hrastove šume, maslinika i više privatnih vinograda te dvije staje, utvrđeno je da je vatra planula na miniranu području. Preko mjesta požara prolazi i dalekovod pa policija ne isključuje tehnički uzrok požara.
Istraga o točnu uzroku tog požara još traje, navodi se u priopćenju.
U srpnju znatno povećan broj požara u priobalju
Broj požara u samo 17 srpanjskih dana znatno je veći nego u proteklih šest mjeseci, kao i od šestogodišnjeg prosjeka za taj mjesec, ali je izgorena površina mnogo manja, istaknuo je na konferenciji za novinare u Vatrogasnom operativnom zapovjedništvu u Divuljama glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin.
Premda je požara u srpnju znatno više, po neslužbenim podatcima 478, što je za 70 posto više nego u prosjeku zadnjih šest godina u tom mjesecu, izgorjelo je 50 posto manje površine od prosjeka, što je rezultat dobre koordinacije i brza djelovanja svih vatrogasnih snaga, rekao je Jurin.
Samo je četrdesetak požara zahvatilo veće područje te su u njihovu gašenju, osim zemaljskih snaga, dobrovoljaca, javnih postrojba i namjenskih oružanih snaga, sudjelovali kanaderi i helikopteri, no, ustvrdio je, niti jedan požar nije izmaknuo nadzoru. Ostali požari ugašeni su i zaustavljeni gotovo u samu začetku, bez većih posljedica, istaknuo je Jurin, što najviše svjedoči o dobroj koordinaciji svih vatrogasnih služba i sustava dojave.
Najveći je uzrok požara neoprez i nemar stanovništva, zbog čega je još jednom upozorio na zabranu paljenja vatre na otvorenom koja vrijedi do 31. listopada.
Postoje indicije da je dio požara, posebno na miniranim područjima, u svakom slučaju namjerno podmetnut, premda se to bez imena i prezimena počinitelja ne može pouzdano ustvrditi, rekao je Jurin, zbog čega su u suradnji s MUP-om pojačane ophodnje na takvim terenima.
Vatrogascima je posebno otežano gašenje na miniranim područjima, jer je onemogućen pristup zemaljskih snaga, pa se dio površina mora žrtvovati, a požarima pristupati iz zraka i s cesta kako bi se sveo u što manje okvire i spriječilo širenje vatre, rekao je.
Jurin je upozorio ljude koji pale vatru misleći da će tako razminirati neko područje, da to ne čine. "To nije moguće, jer se tako aktivira tek sedam posto minsko-eksplozivnih sredstava, a na ostalima se oštete plastični dijelovi što pirotehničarima uvelike otežava rad. To uistinu nema smisla raditi", poručio je.
Nakon konferencije za novinare glavni vatrogasni zapovjednik sa suradnicima helikopterom je obišao područja na kojima su zadnjih dana izbili požari.
Index.hr/Hina
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati