54.159.148.171 US
 

Kennedy prije 40 godina u Berlinu uzviknuo "Ich bin ein Berliner"

Piše:
utorak, 24.6.2003. 10:36
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

KADA je američki predsjednik J.F. Kennedy prije četrdeset godina posjetio zapadni Berlin, točnije 26. lipnja 1963., njegovi stanovnici još su bili u šoku zbog Berlinskog zida čiju izgradnju nitko od saveznika nije spriječio. Kennedy je njihova srca osvojio sa samo četiri riječi "Ich bin ein Berliner" (Ja sam Berlinac).

"Svi slobodni ljudi, gdje god živjeli, građani su ovoga grada, zapadnog Berlina; i zato, kao slobodan čovjek, ponosan sam što mogu reći: Ich bin ein Berliner", rekao je tada Kennedy.

Više od 400.000 euforičnih stanovnika grada tu je njegovu rečenicu dočekalo kao obećanje slobode i solidarnosti.

Izoliran u DDR-u, zapadni je Berlin bio svjestan da mu opstanak ovisi o Sjedinjenim Državama, koje su ga već spasile tijekom sovjetske blokade 1948-1949. uspostavom zračnog mosta kojim mu je dopremana humanitarna pomoć.

Komunističku odlučnost osjetili su i ultimatumom sovjetskog predsjednika Nikite Hruščova koji je 1958. zahtijevao demilitarizaciju grada i 1961. naredio izgradnju Berlinskog zida.

Oduševljena gomila stoga je s neskrivenom radošću pozdravila Kennedyjev dolazak. Pod kišom konfeta provezao se gradom u društvu s njemačkim kancelarom Konradom Adenauerom i berlinskom gradonačelnikom Willyjem Brandtom.

"Posjet gradu na liniji bojišnice bio je važan signal za njemačko-američke odnose", ocjenjuje profesor povijesti Andreas Etges, svjedok događaja.

Dva puta Kennedy se zaustavio u blizini Zida: kod Brandeburških vrata i na slavnoj kontrolnoj točki Charlie, koja je razdvajala američku zonu grada od sovjetske.

Podijeljeni grad toliko ga se dojmio da je svoj govor, pozorno pripremljen u Washingtonu, u posljednji trenutak dopunio slavnom rečenicom.

"Penjali smo se stepenicama u gradsku vijećnicu kada me Kennedy zamolio da mu na njemačkom napišem "I am a Berliner". Riječi sam mu napisao fonetski kako bi ih mogao točno izgovoriti", prisjeća se Kennedyjev prevoditelj Robert Lochner.

Ali Kennedyjev govor bio je "korak unatrag u hladnom ratu", ocjenjuje Etges. Nakon što je kraj kubanske krize označio početak smirivanja stanja, "predsjednik je neočekivano napao komunistički sustav", rekao je. "Zid je najodvratniji i najznačajniji dokaz neuspjeha komunističkog sustava, pljuska ne samo povijesti, već i cijelom čovječanstvu", rekao je tada Kennedy.

Te njegove riječi odmah su naišle na kritike njegova savjetnika McGeorgea Bundyja. Robert Lochner tvrdi da je čuo Bundyja kako Kennedyju govori: "Gospodine predsjedniče, mislim da ste pretjerali". "Kennedy je nakon toga nešto ublažio svoj drugi govor koji je održao na Berlinskom sveučilištu", prisjeća se on.

Nakon osmosatnog posjeta zapadnom Berlinu, Kennedy je otputovao u Irsku. "Više nikada nećemo doživjeti dan kao što je bio danas", rekao je u zrakoplovu.

Nakon što je ubijen u studenome 1963., stanovnici Berlina upalili su u znak sjećanja na omiljenoga američkog predsjednika tisuće svijeća.

Četrdeset godina kasnije, Berlin, sada glavni grad ujedinjene Njemačke, nije zaboravio taj mitski posjet. Posvetio mu je izložbu u Povijesnom muzeju, koja će biti otvorena od 26. lipnja do 13. listopada, a planirane su i svečanosti na trgu ispred gradske vijećnice na sam dan obljetnice.



Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije