Kerry: Bijela kuća životni san iz mladosti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AKO demokratski predsjednički kandidat John Forbes Kerry pobijedi na američkim predsjedničkim izborima, bit će to ostvarenje njegove životnog sna začetog još u mladosti.
Dok njegov protivnik George W. Bush kaže da smisao života nije našao sve do srednjih godina, Kerry je uvijek ozbiljno i uporno slijedio svoje životne ciljeve. Jedan od njih još od rane mladosti bio je Bijela kuća.
Njegovi školski kolege iz osnovne škole St. Paul u New Hampshireu u koju je išao šezdesetih godina sjećaju se kako su mnogi potajice gajili dječju ambiciju da postanu predsjednik Sjedinjenih Država, ali se jedini Kerry nije ustručavao da to ozbiljno i prizna.
U toj njegovoj ozbiljnosti i neprekidnoj usredotočenosti na postizanje cilja krije se možda i tajna njegova uspjeha. Njegovi pristalice vide u njemu inteligentnog, ozbiljnog čovjeka koji na svijet ne gleda crno-bijelo nego shvaća sve njegove nijanse i složenost, čelnika doraslog izazovima vremena obilježenog terorizmom i ratom u Iraku. Drugi u njemu vide ambicioznog senatora obuzetog sobom kojem nedostaje dodir s ljudima, a možda i dublje uvjerenje.
Njegova mnogobrojne promjene stajališta pristalice vide kao razborito prilagođavanje izmijenjenim činjenicama, dok protivnici tvrde da to svjedoči o njemu kao oportunistu spremnom da kaže i učini sve kako bi bio izabran za predsjednika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tijekom svoje dugogodišnje političke karijere pokazao je izvanrednu sposobnost da se izvuče iz naizgled bezizlaznih situacija i da učeći na greškama postigne svoje ciljeve. Nakon što je u početku kampanje izgledalo da se neće uspjeti ni približiti demokratskoj kandidaturi za predsjednika, Kerry sada vodi izjednačenu utrku s Bushom za Bijelu kuću.
Zbog njegovog rezerviranog i često ukočenog držanja većini Amerikanaca prema anketama bliži je i dopadljiviji Bush sa svojom neposrednošću i otvorenošću. Kerryjeva ozbiljnost i promišljenost, međutim, navodi mnoge na mišljenje da bi mogao voditi SAD na način koji bi bio prihvatljiviji mnogim zemljama u svijetu koje s odbojnošću gledaju na ono što smatraju Bushovom arogancijom i bezobzirnim nametanjem američkih stajališta.
Još otkako je prije 33 godine izašao na američku političku scenu kao odlikovani veteran Vijetnamskog rata koji je postao žestoki proturatni aktivist, Kerry u svom djelovanju izgleda kao spoj opreka i složen karakter koji se ne može svesti na jedan stav.
U svojoj saveznoj državi Massachusetts, gdje je bio tužitelj i zamjenik guvernera, te nakon toga tijekom skoro 20 godina provedenih u američkom Senatu, bio je političar kojega su više poštivali nego voljeli, a njegova rezerviranost u javnosti čini ga udaljenim mnogim Amerikancima. Očekuje se da bi i kao predsjednik postupao s promišljenim pragmatizmom koji je označio njegovu karijeru prosvjednika protiv rata, tužitelja i političara.
Oko jednog od glavnih pitanja ovih izbora, Iraka, Kerry kaže da će nastojati ojačati međunarodnu suradnju u stabilizaciji te zemlje, i da se neće žurno povući.
Njegov cilj da počne s povlačenjem američkih snaga iz Iraka u roku od šest mjeseci ovisi o spremnosti saveznika da podnesu veći vojni teret, što sada izgleda daleko od realnosti. Zemlje poput Francuske i Njemačke ne pokazuju nikakvu želju da se angažiraju u Iraku.
Glasovao je protiv prvog Zaljevskog rata 1991., a za odobravanje uporabe sile predsjedniku Bushu protiv Saddama Husseina, da bi onda glasovao protiv financiranja iračkog rata tvrdeći da ga Bush loše vodi.
Obećao je uporabu sile protiv terorista, ali i rekao da, ako postane predsjednik, SAD neće ići u rat zato što to želi nego samo ako mora.
Bush napada Kerryja kao neodlučnog i prevrtljivog čovjeka s defanzivnim stavom prema obrani zemlje koji spada u prošlost nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.
Kerry obećava uspostavu novog savezništva SAD-a s drugim zemaljama, jačanje američke vojske za 40.000 vojnika kako bi se suprotstavila terorističkim prijetnjama te bolju uporabu diplomatske, obavještajne i ekonomske moći.
Na domaćem planu Kerry obećava da će osigurati da SAD za deset godina ne ovise o nafti s Bliskog istoka, otvaranje novih radnih mjesta te ukidanje smanjenja poreza za bogate kako bi financirao kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za sve Amerikance.
Iako je Kerry u američkom Senatu općenito glasovao liberalno (lijevo), drži se da bi ga kao predsjednika, njegov pragmatizam naveo na kompromisnije odluke bliže političkom centru.
Korijene Kerryjeve složenosti neki vide u njegovom podrijetlu. Njegova majka Rosemary je potomak dvije uvažene obitelji iz Nove Engleske, dok njegov otac Richard dolazi od češko-austrijskih roditelja koji su rođeni kao židovi i potom prešli na katolicizam.
Ako osvoji Bijelu kuću, Kerry će biti prvi američki predsjednik katolik nakon njegova velikog uzora Johna F. Kennedyja.
Kerry je rođen 11. prosinca 1943. u vojnoj bolnici u Denveru, Colorado, gdje se liječio njegov otac, ali se ubrzo po njegovu rođenju obitelj vratila u svoj dom u Massachusettsu. On je drugo od četvero djece oca diplomata i majke ekologa. Bio je okružen bogatstvom, ali je većina pripadala široj obitelji, a ne njegovoj. Diplomirao je na elitnom sveučilištu Yale, a potom završio pravo na Boston Collegeu.
Prvi brak Kerry je okončao razvodom, a sada je oženjen Teresom Heinz bogatom nasljednicom proizvođača hrane Heinz s bogatstvom procijenjenim na približno 600 milijuna dolara. Ima dvije kćeri iz prvog braka i tri pastorka iz drugog.
Dok njegov protivnik George W. Bush kaže da smisao života nije našao sve do srednjih godina, Kerry je uvijek ozbiljno i uporno slijedio svoje životne ciljeve. Jedan od njih još od rane mladosti bio je Bijela kuća.
Njegovi školski kolege iz osnovne škole St. Paul u New Hampshireu u koju je išao šezdesetih godina sjećaju se kako su mnogi potajice gajili dječju ambiciju da postanu predsjednik Sjedinjenih Država, ali se jedini Kerry nije ustručavao da to ozbiljno i prizna.
U toj njegovoj ozbiljnosti i neprekidnoj usredotočenosti na postizanje cilja krije se možda i tajna njegova uspjeha. Njegovi pristalice vide u njemu inteligentnog, ozbiljnog čovjeka koji na svijet ne gleda crno-bijelo nego shvaća sve njegove nijanse i složenost, čelnika doraslog izazovima vremena obilježenog terorizmom i ratom u Iraku. Drugi u njemu vide ambicioznog senatora obuzetog sobom kojem nedostaje dodir s ljudima, a možda i dublje uvjerenje.
Njegova mnogobrojne promjene stajališta pristalice vide kao razborito prilagođavanje izmijenjenim činjenicama, dok protivnici tvrde da to svjedoči o njemu kao oportunistu spremnom da kaže i učini sve kako bi bio izabran za predsjednika.
Tijekom svoje dugogodišnje političke karijere pokazao je izvanrednu sposobnost da se izvuče iz naizgled bezizlaznih situacija i da učeći na greškama postigne svoje ciljeve. Nakon što je u početku kampanje izgledalo da se neće uspjeti ni približiti demokratskoj kandidaturi za predsjednika, Kerry sada vodi izjednačenu utrku s Bushom za Bijelu kuću.
Zbog njegovog rezerviranog i često ukočenog držanja većini Amerikanaca prema anketama bliži je i dopadljiviji Bush sa svojom neposrednošću i otvorenošću. Kerryjeva ozbiljnost i promišljenost, međutim, navodi mnoge na mišljenje da bi mogao voditi SAD na način koji bi bio prihvatljiviji mnogim zemljama u svijetu koje s odbojnošću gledaju na ono što smatraju Bushovom arogancijom i bezobzirnim nametanjem američkih stajališta.
Još otkako je prije 33 godine izašao na američku političku scenu kao odlikovani veteran Vijetnamskog rata koji je postao žestoki proturatni aktivist, Kerry u svom djelovanju izgleda kao spoj opreka i složen karakter koji se ne može svesti na jedan stav.
U svojoj saveznoj državi Massachusetts, gdje je bio tužitelj i zamjenik guvernera, te nakon toga tijekom skoro 20 godina provedenih u američkom Senatu, bio je političar kojega su više poštivali nego voljeli, a njegova rezerviranost u javnosti čini ga udaljenim mnogim Amerikancima. Očekuje se da bi i kao predsjednik postupao s promišljenim pragmatizmom koji je označio njegovu karijeru prosvjednika protiv rata, tužitelja i političara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Oko jednog od glavnih pitanja ovih izbora, Iraka, Kerry kaže da će nastojati ojačati međunarodnu suradnju u stabilizaciji te zemlje, i da se neće žurno povući.
Njegov cilj da počne s povlačenjem američkih snaga iz Iraka u roku od šest mjeseci ovisi o spremnosti saveznika da podnesu veći vojni teret, što sada izgleda daleko od realnosti. Zemlje poput Francuske i Njemačke ne pokazuju nikakvu želju da se angažiraju u Iraku.
Glasovao je protiv prvog Zaljevskog rata 1991., a za odobravanje uporabe sile predsjedniku Bushu protiv Saddama Husseina, da bi onda glasovao protiv financiranja iračkog rata tvrdeći da ga Bush loše vodi.
Obećao je uporabu sile protiv terorista, ali i rekao da, ako postane predsjednik, SAD neće ići u rat zato što to želi nego samo ako mora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bush napada Kerryja kao neodlučnog i prevrtljivog čovjeka s defanzivnim stavom prema obrani zemlje koji spada u prošlost nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.
Kerry obećava uspostavu novog savezništva SAD-a s drugim zemaljama, jačanje američke vojske za 40.000 vojnika kako bi se suprotstavila terorističkim prijetnjama te bolju uporabu diplomatske, obavještajne i ekonomske moći.
Na domaćem planu Kerry obećava da će osigurati da SAD za deset godina ne ovise o nafti s Bliskog istoka, otvaranje novih radnih mjesta te ukidanje smanjenja poreza za bogate kako bi financirao kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za sve Amerikance.
Iako je Kerry u američkom Senatu općenito glasovao liberalno (lijevo), drži se da bi ga kao predsjednika, njegov pragmatizam naveo na kompromisnije odluke bliže političkom centru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Korijene Kerryjeve složenosti neki vide u njegovom podrijetlu. Njegova majka Rosemary je potomak dvije uvažene obitelji iz Nove Engleske, dok njegov otac Richard dolazi od češko-austrijskih roditelja koji su rođeni kao židovi i potom prešli na katolicizam.
Ako osvoji Bijelu kuću, Kerry će biti prvi američki predsjednik katolik nakon njegova velikog uzora Johna F. Kennedyja.
Kerry je rođen 11. prosinca 1943. u vojnoj bolnici u Denveru, Colorado, gdje se liječio njegov otac, ali se ubrzo po njegovu rođenju obitelj vratila u svoj dom u Massachusettsu. On je drugo od četvero djece oca diplomata i majke ekologa. Bio je okružen bogatstvom, ali je većina pripadala široj obitelji, a ne njegovoj. Diplomirao je na elitnom sveučilištu Yale, a potom završio pravo na Boston Collegeu.
Prvi brak Kerry je okončao razvodom, a sada je oženjen Teresom Heinz bogatom nasljednicom proizvođača hrane Heinz s bogatstvom procijenjenim na približno 600 milijuna dolara. Ima dvije kćeri iz prvog braka i tri pastorka iz drugog.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati