54.83.66.51 US
 

Kit koji boli Veliku Britaniju

Piše:
nedjelja, 22.1.2006. 10:52
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

SLUČAJ kita koji je iz prostranstava Atlantskog oceana zalutao u Temzu je još jedan od primjera kako jedan rijedak, ali u svojoj suštini prirodan događaj, može postati medijska supersenzacija.

Svake godine određen broj kitova, dupina i drugih morskih sisavaca napuštaju svoja prirodna oceanska staništa te se pri tome približe kopnu, nekada i više nego što bi to trebalo. Rezultat takvih izleta nerijetko zna biti nasukavanje, a nekada i stravični spektakl desetina oceanskih divova koji nasukani umiru u najgorim mukama pred očima nemoćnih promatarača.

Razlozi zbog kojih se takvi incidenti događaju su predmetom raznih znanstvenih špekulacija, ali se obično smatra da su uglavnom isti oni zbog kojih i druge životinje postaju dezorijentirane - ozljede, bolest i neprirodne promjene u prirodnom staništu.

Slično stvar se vjerojatno dogodila i jednom od pripadnika vrste Hyperodoon ampullatus. Stjecaj okolnosti je htio da se dogodi na mjestu zbog kojeg će postati miljenikom cijele jedne nacije, a kasnije i simbolom njene nemoći.

Ako bi kitovi morali birati na čijim obalama se najbolje nasukati, onda bi to bile upravo obale Velike Britanije. Na malo kojem komadiću zemaljske kugle ne postoji tolika ljubav prema životinjama, koja je svoj izraz našla ne samo u velikom broju dobrotvornih organizacija ili zakonodavstvu, nego i u ekstremistima koji su radi zaštite svojih ljubimaca bili spremni na svakojake zločine, pa čak i ubojstva.

Stoga je bilo sasvim razumljivo zašto se britanska javnost gotovo u potpunosti usredotočila na kita u Temzi, zašto je s tolikim nadama pratila spektakularan, ali uzaludan pokušaj njegovog spašavanja, i zašto je ta tragedija postala povodom za optužbe na račun vlasti koje nisu pravodobno reagirale.

No, tragična priča o kitu u Temzi bi se mogla protumačiti i kao priča o krhkosti i nemoći svega onoga što zovemo suvremenom civilizacijom. Hyperoddon ampullatus je vrsta koja pripada kitovima zubanima, o kojima znanost, bez obzira na sva svoja spektakularna dostignuća, relativno malo zna. Jedan od razloga za to su i oceanske dubine iz kojih potječe - područje našeg planeta koju je čovjek uspio zagaditi, ali ne i ukrotiti.

A na početku 21. stoljeća se, eto, dogodilo da se jedan takav div pojavi na obalama grada koji je nekada bio prijestolnica globalne supersile, a danas se može dičiti titulom najvećeg poslovnog središta u svijetu - dakle na mjestu koje se može nazvati samim srcem moderne ljudske civilizacije. Danas se ispostavilo da tisuće godina razvitka tehnologije - čija je svrha bila stavljanje prirodne okoline pod ljudski nadzor - to nisu mogle spriječiti.

Ispostavilo se da suvremena tehnologija također ima granice kada je u pitanju spašavanje ljubimca jedne nacije. Stvarni život se pokazao okrutnijim od holivudskih bajki, a kako je vrijeme odmicalo, tako je smisao spektakularne akcije spašavanja sve više postajalo nastojanje da se javnost ne bude svjedokom neugodnih prizora kitove smrti.

Još je prerano reći hoće li ovaj neobični događaj ostaviti trajne posljedice u srazmjeru s medijskom prašinom koju je izazvao. Neki tvrde da će tragična sudbina kita povećati razinu ekološke svijesti u Britaniji i svijetu, odnosno poslužiti kao poticaj istraživanju mora i utjecaja ljudske aktivnosti na njegovu faunu. No možda je najvažnija posljedica ovog događaja samo podsjećanje čovječanstva, odnosno njegovog najutjecajnijeg dijela, da homo sapiens još uvijek nije jedini stanovnik ovog planeta.

Dragan Antulov

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije