KNJIŽEVNO-ZNANSTVENI KOLOKVIJ O PJESNIŠTVU ANTUNA ŠOLJANA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Desetak hrvatskih književnika i književnih povjesničara izlagalo je danas o pjesništvu Antuna Šoljana na književnoznanstvenom simpoziju, središnjem događaju Devetih Šoljanovih dana, koji se održavaju u organizaciji Pučkoga otvorenog učilišta u Rovinju uz potporu Ministarstva kulture, Istarske županije i Glasa Istre.
Akademik Ante Stamać napomenuo je kako pjesništvo Antuna Šoljana kao cjelina nije nipošto lirski metafizično kao Kaštelanovo, nipošto svježe kao Paruničino i nefilozofično kao Mihalićevo, nego tek djelomice lepršavo kao Slamnigovo.
To pjesništvo u sebi nosi sve značajke "slobodnog očitovanja" čovjeka, pojedinca, žestoko opsjednuta čežnjom za mogućnošću kakva arkadijski smještena opstanka i njegova nesputana života, rekao je Stamać.
Sead Begović govorio je o Šoljanovu pjesništvu, te je istaknuo da je ono posjeduje recitativnu izravnost i tradicijsku klasičnost. Zdravko Gavran govorio je o energetici Šoljanove poezije, osobito na primjeru pjesme "Bacač kamena". Antun Pavešković govorio je o "plovidbenoj figurativnosti" u Šoljanovovoj zbirci pjesama "Prigovori", iz koje se vidi da je Šoljan i te kako bio nadahnut starijom hrvatskom književnošću.
Toma Podrug također je govorio o Šoljanovoj antologijskoj pjesmi "Bacač kamena", a Borben Vladović o odnosu Antuna Šoljana i Krste Špoljara, to jest o sličnostima i razlikama te dvojice suvremenika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zaključujući književno-znanstveni simpozij, Božidar Petrač najavio je da će Deseti Šoljanovi dani u Rovinju biti kruna svih dosadašnjih manifestacija. Dodao je kako treba istraživati Šoljanov veliki opus, njega kao prozaika, dramskog pisca, lirika, esejista i urednika književnih časopisa, a posebice njegov prevodilački opus.
Sudionici Devetih Šoljanovih dana večeras će biti na književnoj večeri u rovinjskoj kavani "Vechia batana", gdje se svake godine obilježavaju ti susreti.
(Hina) xatod ymc
Akademik Ante Stamać napomenuo je kako pjesništvo Antuna Šoljana kao cjelina nije nipošto lirski metafizično kao Kaštelanovo, nipošto svježe kao Paruničino i nefilozofično kao Mihalićevo, nego tek djelomice lepršavo kao Slamnigovo.
To pjesništvo u sebi nosi sve značajke "slobodnog očitovanja" čovjeka, pojedinca, žestoko opsjednuta čežnjom za mogućnošću kakva arkadijski smještena opstanka i njegova nesputana života, rekao je Stamać.
Sead Begović govorio je o Šoljanovu pjesništvu, te je istaknuo da je ono posjeduje recitativnu izravnost i tradicijsku klasičnost. Zdravko Gavran govorio je o energetici Šoljanove poezije, osobito na primjeru pjesme "Bacač kamena". Antun Pavešković govorio je o "plovidbenoj figurativnosti" u Šoljanovovoj zbirci pjesama "Prigovori", iz koje se vidi da je Šoljan i te kako bio nadahnut starijom hrvatskom književnošću.
Toma Podrug također je govorio o Šoljanovoj antologijskoj pjesmi "Bacač kamena", a Borben Vladović o odnosu Antuna Šoljana i Krste Špoljara, to jest o sličnostima i razlikama te dvojice suvremenika.
Zaključujući književno-znanstveni simpozij, Božidar Petrač najavio je da će Deseti Šoljanovi dani u Rovinju biti kruna svih dosadašnjih manifestacija. Dodao je kako treba istraživati Šoljanov veliki opus, njega kao prozaika, dramskog pisca, lirika, esejista i urednika književnih časopisa, a posebice njegov prevodilački opus.
Sudionici Devetih Šoljanovih dana večeras će biti na književnoj večeri u rovinjskoj kavani "Vechia batana", gdje se svake godine obilježavaju ti susreti.
(Hina) xatod ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati