Ilustracija: Shutterstock

VELIKA većina hrvatskih građana stanje u državi općenito ocjenjuje lošim i uglavnom ne vjeruje da će doći do poboljšanja, a kao tri najistaknutija problema u društvu izdvaja političku korupciju, nezaposlenost i kolaps gospodarstva, pokazuje istraživanje Instituta Ivo Pilar.

Situaciju u Hrvatskoj vrlo dobrom ocijenilo je samo 1,7 posto ispitanika, uglavnom dobrom njih 8,6 posto, dok stanje u zemlji uglavnom lošom vidi 38,5 posto, a vrlo lošom 46 posto ispitanika. Njih 3,8 posto ne zna odgovor, a bez odgovora bilo je 1,5 posto ispitanih.

Institut Ivo Pilar istraživanje je proveo terenskom usmenom anketom u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva, kojim je obuhvaćeno 1000 osoba na 143 lokacije.

Najistaknutijim problemima ispitanici vide političku korupciju (71,2 posto), nezaposlenost (68 posto) i kolaps gospodarstva (38,1 posto), a potom slijedi nizak standard (37,6 posto).

Građani uglavnom ne očekuju da će se njihova osobna situacija, kao i situacija u društvu, u iduće dvije-tri godine poboljšati.

Tako njih 7,4 posto očekuje da će se u navedenom razdoblju njihova osobna situacija znatno pogoršati, 15,9 posto da će se donekle pogoršati, a 45,6 posto da će ostati ista.

Da će im se osobna situacija donekle poboljšati drži 16,9 posto ispitanih, da će se izrazito poboljšati 4,7 posto, dok ih 9,4 posto ne može procijeniti, a samo 0,2 posto nije dalo odgovor.

Da će se stanje u Hrvatskoj općenito pogoršati smatra 17,5 posto, donekle pogoršati 23,2 posto, a da će ostati isto 31,3 posto ispitanih. Da će se donekle poboljšati smatra 16,4 posto, da će se izrazito poboljšati samo 2,1 posto ispitanih, a ne može procijeniti 7,9 posto, te je bez odgovora 1,7 posto.

Građani najviše vjeruju Josipoviću, a najmanje Saboru i Vladi

Najveće povjerenje ispitanici imaju u Hrvatsku vojsku i predsjednika Republike, a najmanje vjeruju Saboru, Vladi i političkim strankama.

U ocjenjivanju od jedan do deset Hrvatska vojska dobila je ocjenu 5,38, predsjednik Republike 4,65, a slijede policija s ocjenom 4,3 te UN (4,03), Europski parlament (3,54), pravosuđe (3,11), Sabor (2,27), Vlada (2,14) i stranke (1,73).

U mogućnost prijevremenih izbora vjeruje nešto više od petine ispitanika. Da će do njih sigurno doći smatra 9,5 posto ispitanika, a da će vjerojatno doći 18,1 posto.

Da do izbora sigurno neće doći smatra 24,1 posto, a da vjerojatno neće biti prijevremenih izbora smatra 30,9 posto ispitanih. Odgovor na to pitanje ne zna 16,4 posto, dok ih 1,1 posto nije dalo odgovor.

Anketno istraživanje "Pilarov barometar hrvatskoga društva" usmjereno je prvenstveno na prikupljanje empirijske građe za znanstveno publiciranje, no njegovi rezultati mogu biti zanimljivi i široj javnosti, napominje Institut. U istraživanju su obrađeni i podaci o političkoj orijentaciji ispitanika, aktualnim pitanjima, gospodarstvu, kriminalu, socijalnim problemima, okolišu, standardu građana i dr.

Gotovo trećina građana ne želi otkriti svoje političko opredjeljenje

Gotovo trećina hrvatskih građana ne želi otkriti svoje političko opredjeljenje, a dvije trećine ih nema interesa za politiku, pokazuje "Pilarov barometar hrvatskoga društva".

Istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazuje da 29,2 posto ispitanika nije htjelo odgovoriti na pitanje kako su politički opredijeljeni - "lijevo" ili "desno" - na skali od 0 (izrazito lijevo) do 10 (izrazito desno).

Izrazito lijevo opredijelilo se 3,2 posto ispitanih, a izrazito desno 6,2 posto, dok je 27,1 posto ispitanih izabralo sredinu, odnosno broj pet na skali.

Politički lijevo (0 do 4 na skali) ukupno "diše" 15,9 posto ispitanih, a politički desno (6 do 10 na skali) njih 28,8 posto.

Politička zbivanja izrazito zanimaju 5,6 posto ispitanih, a prilično njih 23,5 posto, dok mali interes za politiku pokazuje 39,1 posto, a nikakav 29,8 posto ispitanih. Odgovor na to pitanje ne zna 1,4 posto, a 0,5 posto bilo je bez odgovora.

Na izborima za Sabor i Europski parlament (EP) građani se uglavnom podjednako opredjeljuju na temelju stranaka/koalicija i konkretnih osoba (kandidata).

Na temelju stranaka na izborima za Sabor opredjeluje se 33 posto ispitanika, a na temelju konkretnih osoba 35,6 posto ispitanika. Na temelju jednog i drugog opredjeluje se 25 posto, dok ih odgovor ne zna 5,6 posto, a bez odgovora je bilo 0,8 posto ispitanika.

Na izborima za EP na temelju stranaka opredjeljuje se 27,9 posto, na temelju konkretnih osoba 45,5 posto, odgovor "podjednako i jedno drugo" izabralo je 23,5 posto ispitanih, a ne zna 3,2 posto.

Da su o aktualnim političkim pitanjima dobro informirani smatra 23,4 posto ispitanih, osrednje su informirani 45,7 posto, a loše 24,5 posto. Odgovor ne zna 5,8 posto, a nije odgovorilo 0,6 posto ispitanih.

Gotovo polovica (45,2 posto) ispitanika nije ponudila ni jedan od moguća dva odgovora na pitanje kojim izvorima informacija o političkim pitanjima najviše vjeruju. Televiziji najviše vjeruje 19,9 posto, tisku 9,7 posto, internetu 8,2 posto, medijima općenito 2,5 posto, izravnoj komunikaciji 2,1 posto, a radiju 1,7 posto ispitanih.

Istraživanje je provedeno terenskom usmenom anketom u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva, kojim je obuhvaćeno tisuću osoba na 143 lokacije.