54.196.5.241 US
 

Krasić: Vjerovalo se da slavenski narodi potječu od Hrvata

Piše:
četvrtak, 14.10.2004. 12:24
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PROFESOR crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu "Sv. Tome Akvinskog" u Rimu Stjepan Krasić izjavio je najnovijem broju "Glasa Koncila" kako je u hrvatskoj povijesti do sada bilo malo poznato da je hrvatski jezik u inozemstvu "uživao mnogo veći ugled nego u domovini".

U razgovoru pod naslovom "Zvjezdani trenutci hrvatskoga jezika" istaknuo je kako su talijanski, češki i poljski humanisti u XV. i XVI. vjerovali da ostali slavenski narodi potječu od Hrvata.

U skladu s tim oni su i hrvatski jezik, koji se, po njihovu mišljenju, od drugih slavenskih jezika razlikuje samo u dijalektu, držali ne samo najstarijim nego i najljepšim, napomenuo je Krasić.

Toga su uvjerenja među inima bili i talijanski humanisti Flavio Biondo i Enea Silvio Piccolomini, češki povjesničar Jan Skala Dubravius, poljski povjesničari i humanisti Jan Dloguscz i Maciej Miechowita, istaknuo je. Potonji je izrijekom navodio da su Česi i Poljaci potomci Hrvata i da govore istim jezikom, izjavio je Krasić i dodao kako je kardinal Stanislaw Hosius bio najbolji tumač tog uvjerenja u svojoj domovini.

On se kao jedan od supredsjednika Tridentskoga sabora u raspravi o mogućem uvođenju narodnoga jezika u bogoslužje tomu oštro suprotstavljao, rekao je i dodao kako se ipak založio da bogoslužne knjige u Poljskoj, budu li prevođene na narodni, trebaju biti prevedene na dalmatinski jezik. Taj je jezik mnogo ljepši nego naš poljski pa bi molitve i sva čitanja trebalo prevesti upravo na taj jezik od kojeg naš poljski vuče korijen, navodi Krasić Hosiusove riječi.

Krasić je objasnio i pojam službenoga naziva ilirski jezik kako ga je definirao papinski dvor koji je nakon "dugoga i temeljitog proučavanja utvrdio da je to jezik kojim se govori u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Slavoniji i užoj Hrvatskoj".

U vrijeme humanizma po uzoru na antiku, kako napominje Krasić, francuski jezik nazivao se galskim, talijanski etrurskim, a hrvatski ilirskim.

Stjepna Krasić je u knjizi "Pape i hrvatski književni jezik" objavio dekrete Grgura XV. iz 1622., kojim je naređivao da se u Mletačkoj Republici osnuje katedra za ilirski jezik, i pape Urbana VIII. iz 1623. da se na svim visokim školama i sveučilištima u Europi osim latinskoga, grčkog, hebrejskog, aramejskog i arapskog kao obvezatan nastavni predmet mora proučavati i ilirski jezik.

Tako je hrvatskom jeziku jedna nadnacionalna i globalna ustanova, kao što je Katolička crkva, priznala status visoke kulture i svjetski ugled kakav nikad nisu uživali jezici mnogo većih naroda, istaknuo je Stjepan Krasić.

(Hina) xmk ymc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije