Kremlj stavio veto na inicijativu da se obnovi istraga o smrti Jurija Gagarina
SLUŽBENA Moskva stavila je veto na inicijativu da se pokrene nova istraga o uzrocima tragične smrti prvog čovjeka u svemiru Jurija Gagarina, koji je kao prvi Zemljanin prije točno 46 godina letio u orbiti naše planete.
Upravo na današnji dan 1961. godine Jurij Gagarin izveo je povijesni prvi let s ljudskom posadom u svemiru odnosno u Zemljinoj orbiti u kojoj je proveo punih 68 minuta. Bila je to simbolična pobjeda sovjetskog bloka nad Zapadom s kojim se SSSR natjecala u osvajanju svemira.
Unatoč uvjeravanjima nekolicine ruskih zrakoplovnih stručnjaka koji tvrde da su odgonetnuli tajnu Gagrinove misteriozne smrti, Kremlj je izrazio veto na pokretanje istrage koja bi jednom zauvijek odgovorila na pitanje o uzrocima njegove smrti, piše britanski The Independent.
List se poziva na tvrdnje zrakoplovnog inženjera Igora Kuznjecova koji je 1968. godine, kada su Gagarin i njegov instruktor letenja Vladimir Serugin smrtno stradali u rušenju vojnog aviona MiG-15, sudjelovao u istrazi o nesreći. Piloti su stradali 27. ožujka 1968. tijekom rutinske trenažne misije koja je tragično završila rušenjem njihovog MiG-a nedaleko Moskve.
Kuznjecov naime tvrdi kako su on i njegove kolege otkrili enigmu Gagarinove i Seruginove smrti, tvrdeći kako su do odgovora došli nakon provođenja vlastite istrage koristeći se pri tom modernom tehnologijom. Zaključili su kako su dvojica pilota poginuli u tragičnoj nesreći te kako su posljednji trenuci funkcioniranja srušenog zrakoplova bitno drugačiji od onih za koje se do sada pretpostavljalo da su prethodili samom udarcu u tlo.
Prema verziji stručnjaka, kokpit aviona nije bio hermetički zatvoren zbog djelomično otvorenog panela ventilacije, što je pilote prisililo na žurno smanjenje letne visine. Činjenica da je ventilacijski panel bio otvoren nije sumnjiva niti se radi o ljudskoj pogrešci, tvrdi Kuznjecov, no ipak je ona razlog koji je doveo do smrti dvojice pilota.
Naime tijekom smanjivanja letne visine - što je izvođeno pri brzini od 145 metara u sekundi koja je u to vrijeme smatrana prihvatljivom za ljudski organizam, a za koju je kasnije utvrđeno da može biti opasna - obojica su pilota preminula i prije nego što se njihov MiG zabio u zemlju, smatra Kuznjecov.
Na temelju tih saznanja Kuznjecov i njegove kolege poslali su ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu peticiju za pokretanje nove istrage što je Kremlj odbio navodeći kako ne vjeruje u tu teoriju te kako ne vidi temelje za dovođenje u dvojbu prvotnih zaključaka istrage o nesreći.
Kuznjecov pak tvrdi kako ne postoje nikakvi zaključci o nesreći, te kako postoje tek špekulacije o uzroku Gagarinove smrti.
"Nažalost postoje ljudi koji ne žele znati istinu, ljudi koji gotovo 40 godina jedno te isto govore o tome kako je Gagarin poginuo i koji se ne mogu suočiti sa činjenicom da su bili u krivu" - zaključio je Kuznjecov koji je siguran da bi rezultati nove istrage jednom zauvijek zaustavili kaljanje Gagarinovog imena.
Tijekom posljednjih desetljeća pojavile su mnoge teorije o tome kako je i zbog čega poginuo Jurij Gagarin. Službeni istražitelji na temelju svog rada mogli su tek donijeti zaključak o "najvjerojatnijem uzroku" nesreće koja se navodno dogodila zbog toga što je MiG izveo iznenadan letni manevar koji ga je poslao u brzo i strmo poniranje na nos iz kojeg se piloti nisu mogli izvući.
Nejasnoće oko službenih zaključaka istrage navele su pojedine stručnjake na dovođenje u pitanje Gagarinovih pilotskih sposobnosti, te su stvorile informacijski vakuum koji je omogućio nicanje beskrajnih teorija zavjere o njegovoj smrti.
Tako su prema nekim pobornicima teorije zavjere, Gagarin i Serugin pili vodku zbog čega su izgubili kontrolu nad avionom. Jedna od najuvredljivijih teorija jest ona da se Gagarin navodno teško nosio sa slavom koja je uslijedila nakon povratka iz svemira, te se zbog toga odao alkoholiziranju.
Druge teorije zavjere tvrde da su ga oteli vanzemaljci; ili da je preživio nesreću te da je 1990. umro u psihijatrijskoj ćeliji; zatim da ih je Serugin obojicu ubio zato jer je bio ljubomoran na Gagarina te konačno da je iskonstruirao vlastitu smrt nakon čega se podvrgnuo plastičnoj operaciji i nestao.
Jedna od najzanimljivijih teorija jest ona prema kojoj je Gagarinova "nesreća" bila naručena od stran tadašnjeg sovjetskog predsjednika Leonida Brežnjeva koji se navodno smatrao ugroženim Gagarinovom slavom te je bio osramoćen njegovim navodnim alkoholiziranjem i nemoralnim životom.
I.K.
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati