EUROPSKA banka za obnovu i razvitak (EBRD) ima snažnu i vrlo pozitivnu suradnju s Hrvatskom i njezinim gospodarstvom, a očekujem da će tijekom ove godine biti uloženo ukupno 150 do 200 milijuna eura, izjavio je za Hinu predsjednik EBRD-a Jean Lemierre, koji se nalazi u službenom posjetu Hrvatskoj.

Međunaslov: Ukupna ulaganja u Hrvatsku veća od 1,2 milijarde eura

Ukupna ulaganja EBRD-a u Hrvatsku do sada su premašila 1,2 milijarde eura, naglašava Lemierre dodavši kako iznos sredstava koji se odobravaju tijekom jedne godine ovisi o projektima, ali procjenjuje da će se i dalje kretati oko 150 milijuna eura.

Ta je financijska institucija dosad u Hrvatskoj financirala više od 60 projekata, među kojima je i 20 kreditnih linija bankama namijenjenih kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva, stanogradnje, lokalne infrastrukture i turizma.

Iskustvo EBRD-a s Hrvatskom je vrlo pozitivno i više od 99 posto bančinih ulaganja odvija se dobro. U budućnosti će se Banka koncentrirati na sektore koji nisu pokriveni financiranjem komercijalnih banaka, a imaju veliki značaj za razvoj Hrvatske. Jedan od sektora koji pati od neinvestiranosti svakako je turizam, kaže prvi čovjek EBRD-a. Pritom nastavlja kako je, zbog značajnih potreba, odrednica i dalje financiranje infrastrukture na lokalnoj razini, a Banka će nastaviti i sa podrškom rasta dobrih hrvatskih kompanija posebice u njihovoj ekspanziji u regiji, i to u suradnji s hrvatskim banakama.

Nadamo se da će financiranje od strane komercijalnih izvora biti sve prisutnije na hrvatskom tržištu te da će lokalne banke biti spremnije izložiti se riziku. Naglašavam da EBRD ne predstavlja konkurenciju komercijalnim bankama, već djeluje kao katalizitar i mobilizator financiranja kroz komercijalne izvore, kaže Lemierre.

Lokalne su banke, drže u EBRD-u, vrlo učinkovit posrednik do malih i srednjih poduzeća, koje EBRD ne može izravno financirati. U budućnosti će Banka raditi s lokalnim bankama na financiranju malih lokalnih projekata te osigurati i sredstva za pojedinačne projekte stanogradnje, iznosi Lemierre planove banke.

Međunaslov: Novih 20 milijuna eura Našicementu

Na upit kako ocjenjuju dosadašnje vlasničke pothvate, odnosno ulazak u vlasništvo pojedinih hrvatskih tvrtki, Lemierre odgovara kako je više uspješnih priča. Pliva je svakako opravdala EBRD-ova očekivanja. Postala je istinska globalna kompanija i jedan od najboljih primjera uspješne privatizacije i razvoja kompanije na području istoče Europe. Surađujući s privatnim sektorom poštujemo njihovu poslovnu tajnovitost te ne otkrivamo imena kompanija s kojima pregovaramo dok se ne postigne konačan dogovor. Ipak mogu reći kako je prošli utorak Odbor direktora Banke odobrio drugi zajam Načicecementu u iznosu od 20 milijuna eura, što zorno pokazuje EBRD-ovo opredjeljenje da financira hrvatske kompanije s regionalnim djelovanjem. Očekujemo da će se ugovor o tom zajmu potpisati u idućih mjesec dana, a ta će sredstva Našicement upotrijebiti za akvizicije u regiji (Srbija i BiH). To je dobar primjer kako je EBRD spremna podržati dinamične lokalne kompanije u njihovim nastojanjima za poboljšanjem upravljanja, postajući pravim regionalnim igračem, pojasnio je Lemierre.

U turizam i brodogradnju EBRD je uložila u regiji izravno ukupno gotovo 900 milijuna eura, a Hrvatska, koja upravo u tom dijelu ima komparativnih prednosti, dobila je vrlo malo. Koji je razlog?

Lemierre odgovara kako EBRD vrlo pozorno prati razvoj događaja u hrvatskoj brodogradnji, no, kaže kako nažalost ta industrija još uvijek posluje s gubitcima i nužno je značajno restrukturiranje.

Većina brodogradilišta preživljava samo zbog stalne državne potpore, a u tim okolnostima EBRD može vrlo malo učiniti da im pomogne. Brodogradilišta moraju proći snažno restrukturiranje koje bi uključivalo prodaju nematičnog posla i smanjivanje obuhvata djelovanja. Također je potrebno smanjiti dugove i povećati produktivnost.

Što se pak turizma tiče, EBRD je dosad uspješno, u suradnji s HBOR-om, plasirala 25 milijuna eura, i to za 50 malih turističkih projekta. Mnogo je razloga zbog kojih EBRD nije bio aktivniji u tom sektoru, ističe Lemierre, a kao prvi navodi niske iznose projekata, sporost dosadašnjeg privatizacijskog procesa u toj djelatnosti, nedovoljno izravnih greenfield ulaganja te nedostatak iskusnih i uspješnih investitora u tu granu djelatnosti.

Ipak naglašava kako će EBRD povećati svoje napore i aktivnosti u tom sektoru.

Predsjednik EBRD-a podsjeća i na značaj jačih infrastrukturnih, regionalnih projekata, u koje je uključena i Hrvatska. Mnogi su od njih u tijeku, a bez obzira je li EBRD unutra ili nije, mogu se promatrati u širem regionalnom kontekstu. Primjer je obnova cestovnog koridora X., za koji je EBRD odobrila kredite prošle godine ili pak dovršetak zadnje dionice autoceste od Lipovca do srpske granice. Oba projekta imaju značajno regionalno značenje, kaže Lemierre.

Na upit kakvu poruku nosi hrvatskim predstavnicima, Lemierre kaže kako je aplikacija Hrvatske za priključenje EU stvar razgovora između EU i hrvatske Vlade. Moja bi poruka Hrvatskoj bila da nastavi napredovati kako bi mogla što prije ispuniti kopenhaške kriterije . Podsjeća pritom da je pregovarački proces za ostale zemlje kandidate za EU išao paralelno s implementacijom strategije predpriključivanja, što je omogućilo tim zemljama pristup mnogim financijskim izvorima poput Phare, ISPA, Separd.

Zainteresirane poduzetnike/tvrtke poziva da se slobodno obrate EBRD-u odnosno predstave svoj projekt i zatraže financiranje. Pritom je bitno da projekt zadovoljava EBRD-ove uvjete te da je dovoljno velik da ga se može izravno financirati. Svi detalji se mogu saznati i u 27 ureda EBRD-a, među kojima i u onom u Zagrebu.

EBRD je osnovana 1991. i od tada je najveći pojedinačni investitor u regiji srednje i istočne Europe, a Jean Lemierre je na čelu Banke od ljeta 2000.