54.211.193.74 US
 

MARGARET ATWOOD ODAJE PRIZNANJE OPERI PO NJEZINU ROMANU

Piše:
nedjelja, 13.4.2003. 09:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Kanadska spisateljica Margaret Atwood osjećala je poseban užitak gledajući svoj roman "Sluškinjina priča" pretvoren u operu, javlja ovih dana BBC. L

Djelo se trenutno prikazuje u kazalištu English National Opera, gdje se nadaju da će biti veliki hit. Radnja se zbiva u društvu budućnosti u Americi nakon nuklearnog rata, gdje su kršćanski fundamentalisti došli na vlast.

"Opera je forma koja se prepušta unutarnjem monologu na način koji nije prisutan na filmu", rekla je Atwood. "Ova opera tu mogućnost koristi briljantno".

Rekla je da je to bio ključ za očuvanje važnih tema iz knjige, gdje je puno toga temeljeno na stvarnim totalitarnim režimima.

"Imala sam u glavi mnoge ŠrežimeĆ, a imali smo ih mnoštvo kroz povijest", rekla je ona. "Na primjer, biološke supruge - tj. imati više od jedne žene koje vam rađaju djecu - Hitler je to radio. Krađa tuđe djece i njihovo odgajanje kao vlastite u svojoj kući činio je ne samo Hitler, nego i argentinski generali. U Rumunjskoj su radili prisilne porode".

Danski skladatelj Poul Ruders, koji je prvi došao na ideju stvaranja opere po bestseleru iz 1985., rekao je da nikad nije vidio nešto što bi bilo tako savršeno prikladno za adaptaciju.

"Nisam bio niti na pola čitanja kad mi je sinulo da mi je u rukama vjerojatno djelo iznimno prikladno za operu", rekao je Ruders. "Ima puno procesija, javnih smaknuća, ljubavi, nade, izdaje, seksa, nasilja, što god poželite - sve ono što bi se trebalo naći u jednoj operi".

Redateljica opere, Phyllida Lloyd, ispričala je da, iako je knjiga stara gotovo 20 godina, sada ima veći odjek nego ikada.

"Ova opera ne može biti aktualnija", rekla je ona. Dodala je da je za vrijeme prve produkcije u Kopenhagenu prije dvije godine, prije izvedbe prikazan kratki film u kojem se detaljno prikazuju fiktivni događaji u Americi koji su doveli do stanja stvari prikazanog u romanu. Snimka je sadržavala lažne snimke bombardiranja Kipa slobode i Bijele kuće. "Sada gledamo snimku i mislimo 'Moj Bože, kako je ovo jezovito'", rekla je ona.

Dodala je međutim da, iako je knjiga uglavnom vizija budućnosti iz noćne more, još uvijek postoji tračak nade za koji se nada da će ga publika uočiti.

"Ono što prikazujemo u ovom svijetu zone sumraka je da domaćinstvo u kojem se čini da se svi ponašaju poput hladnih robota, nije baš onakvo kakvim se čini", naglasila je ona. "Zapravo u tim robotima kucaju srca puna požude, panike i humora".

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije