MEDITERANSKA PREHRANA DOBRA ZA SRCE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mediteranska prehrana, bogata maslinovim uljem i bez mesa, smanjuje upale koje povećavaju opasnost od obolijevanja od srčane bolesti, objavili su znanstvenici.
Njihova studija, objavljena na godišnjem sastanku Američkog udruženja za srce, najnoviji je dokaz da nemasna prehrana bogata voćem i povrćem može spriječiti nastanak srčane bolesti, vodećeg uzroka smrti Amerikanaca.
Mediteranska prehrana sastoji se od voća, povrća, ribe, maslinova ulja i vrlo malo mesa, i povezana je s niskom stopom srčane bolesti.
Znanstvenici su u najnovijoj studiji pratili prehrambene navike 3.000 muškaraca i žena u Grčkoj, u dobi između 18 i 89 godina, koji nisu bolovali od kardiovaskularnih bolesti.
Što su više prakticirali mediteransku prehranu, to im je bila niža razina upala za koju posljednja ispitivanja kažu da igra ključnu ulogu u razvoju srčane bolesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neki su stručnjaci nagađali da su za to odgovorni drugi čimbenici, kao što je tjelovježba ili manji stres u mediteranskim zemljama.
No Demosthenes Panagiotakos sa Sveučilišta Harokopian u Ateni kaže da njegova teza stoji čak i kada se uzmu u obzir razlike u težini, fizičkoj aktivnosti, dob, spol i razina obrazovanja.
"Učinci ove prehrane neovisni su", ustvrdio je Panagiotakos i zaključio kako su pozitivni učinci za srce rezultat ukupne prehrane, a ne samo pojedinih namirnica.
Njihova studija, objavljena na godišnjem sastanku Američkog udruženja za srce, najnoviji je dokaz da nemasna prehrana bogata voćem i povrćem može spriječiti nastanak srčane bolesti, vodećeg uzroka smrti Amerikanaca.
Mediteranska prehrana sastoji se od voća, povrća, ribe, maslinova ulja i vrlo malo mesa, i povezana je s niskom stopom srčane bolesti.
Znanstvenici su u najnovijoj studiji pratili prehrambene navike 3.000 muškaraca i žena u Grčkoj, u dobi između 18 i 89 godina, koji nisu bolovali od kardiovaskularnih bolesti.
Što su više prakticirali mediteransku prehranu, to im je bila niža razina upala za koju posljednja ispitivanja kažu da igra ključnu ulogu u razvoju srčane bolesti.
Neki su stručnjaci nagađali da su za to odgovorni drugi čimbenici, kao što je tjelovježba ili manji stres u mediteranskim zemljama.
No Demosthenes Panagiotakos sa Sveučilišta Harokopian u Ateni kaže da njegova teza stoji čak i kada se uzmu u obzir razlike u težini, fizičkoj aktivnosti, dob, spol i razina obrazovanja.
"Učinci ove prehrane neovisni su", ustvrdio je Panagiotakos i zaključio kako su pozitivni učinci za srce rezultat ukupne prehrane, a ne samo pojedinih namirnica.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati