REKTORICA Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer smatra da je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojega je Sabor prihvatio prošle godine bio "korak naprijed" u zakonskoj regulativi koja se odnosi na ta područja, ali da za njegovu primjenu nedostaje političke volje.

S tim svojim stajalištem rektorica Mencer upoznala je sudionike III. sabora udruga bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta (AMAC/AMCA - Almae Matris Croaticae Alumni) koji je danas počeo na zagrebačkome Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER).

U pozivnome izlaganju o temi "Sveučilište u Zagrebu u vrtlogu globalnih izazova" rektorica Mencer istaknula je da je to najveće hrvatsko sveučilište državno, ali da se još ne financira po modelu da je obrazovanje investicija bez koje nije moguć društveni boljitak.

Rekavši da je postojeća organizacija Sveučilišta kritizirana, rektorica je ustvrdila da sadašnja Uprava zauzima za bolju organizaciju, ali da je integrirano autonomno sveučilište kojemu težimo tek vizija.

Odnosno, dodala je, integrirano autonomno sveučilište u Hrvatskoj do sada nije postojalo a i danas ne postoji te pozvala sudionike Sabora da se aktivno uključe u nastojanja da zagrebačko Sveučilište postane autonomno, decentralizirano i deregulirano.

Državni tajnik za visoko obrazovanje i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Juraj Božičević govorio je pak sudionicima Sabora o strategiji razvoja visokoga obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj.

Istaknuo je da je zbog potrebe jačanja komunikacije između sveučilišta i nadležnoga ministarstva osnovan Koordinacijjski odbor Rektorskoga zbora i Ministarstva.

Posebice se osvrnuo na tri novoosnovana sveučilišta - u Zadru, Dubrovniku i Puli koja bi, kako je rekao, novim programima, usklađenima s bolonjskim procesom harmonizacije visokoga školstva u Europi, trebala privući zainteresirane iz cijele Hrvatske i inozemstva, a ne samo lokalno stanovništvo.

Professori emeritusi zagrebačkoga Sveučilišta Zvonimir Šeparović i Branko Kunst osvrnuli su se na povijest Udruge AMAC/AMCA društava osnovane u listopadu 1989. te na ostvarene zadaće i polet koji je Udruga imala za vrijeme Domovinskoga rata, ali i na ono što je propušteno učiniti na povećanju zanimanja za aktivne kontakte s matičnom akademskom zajednicom.

Predsjednik AMCA Toronto Nikola Demarin ukazao je pak na važnost Udruge u održavanju dualnoga identiteta bivših studenata hrvatskih sveučilišta koji žive i rade u inozemstvu.

(Hina) xip ymć