Menezes o puču u Sao Tomeu y Principeu: Motiv je nafta
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PUČISTI žele naftu, kazao je u četvrtak predsjednik afričke državice Sao Tome i Principe o vojnom udaru kojim je svrgnut u srijedu te je pozvao međunarodnu zajednicu da vrati demokraciju bez prolijevanja krvi.
Vojna hunta u Sao Tomeu y Principeu objavila je u srijedu da je preuzela vlast u toj otočkoj državi Gvinejskog zaljeva sa 170.000 stanovnika.
Vojska je prigrabila vlast "zbog naftnog potencijala" zemlje, kazao je predsjednik Fradique de Menezes kojega je udar snašao dok je službeno bio u susjednoj Nigeriji.
Državni udar je i udar na stabilnost naftom bogatog područja u morskim vodama nasuprot obale Zapadne Afrike koje bi trebalo postati sve važniji dobavljač nafte za Sjedinjene Države u njihovoj težnji da se riješe ovisnosti o nafti Bliskog istoka. Nigerija, osmi u svijetu najveći izvoznik nafte, sklopila je sporazum sa svrgnutom vladom o zajedničkoj eksploataciji golemih rezervi nafte koje leže uz njihovu granicu na moru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Želim da međunarodna zajednica vrati demokratski poredak u zemlju bez krvoprolića i objasni vojsci da je dužna braniti instituciju demokratski izabrane vlade", kazao je on za tv Reuters u srijedu navečer.
Njegove su riječi imale odjeka. Prema dužnosnicima iz Mozambika njihov je predsjednik Joaquin Chissano otputovao u četvrtak u Nigeriju na razgovore s predsjednikom Olusegunom Obasanjom o mogućoj vojnoj intervenciji kojom bi se na vlast vratila svrgnuta vlada.
Udar su osudile Sjedinjene Države, Ujedinjeni narodi, Portugal, koji je nekada kolonizirao tu zemlju, te 53-člana Afrička unija.
U četvrtak, dan nakon što je vojska oružjem preuzela vlast, stanje se čini mirno. Vođa pučista bojnik Fernando Pereira obećao je uspostaviti vladajuće vijeće koje će se boriti protiv siromašva tog otočja i pripremiti ga za izbore. U međuvremenu otočani čekaju vijesti o sudbini nekolicine zatočenih ministara.
Vojna hunta u Sao Tomeu y Principeu objavila je u srijedu da je preuzela vlast u toj otočkoj državi Gvinejskog zaljeva sa 170.000 stanovnika.
Vojska je prigrabila vlast "zbog naftnog potencijala" zemlje, kazao je predsjednik Fradique de Menezes kojega je udar snašao dok je službeno bio u susjednoj Nigeriji.
Državni udar je i udar na stabilnost naftom bogatog područja u morskim vodama nasuprot obale Zapadne Afrike koje bi trebalo postati sve važniji dobavljač nafte za Sjedinjene Države u njihovoj težnji da se riješe ovisnosti o nafti Bliskog istoka. Nigerija, osmi u svijetu najveći izvoznik nafte, sklopila je sporazum sa svrgnutom vladom o zajedničkoj eksploataciji golemih rezervi nafte koje leže uz njihovu granicu na moru.
Njegove su riječi imale odjeka. Prema dužnosnicima iz Mozambika njihov je predsjednik Joaquin Chissano otputovao u četvrtak u Nigeriju na razgovore s predsjednikom Olusegunom Obasanjom o mogućoj vojnoj intervenciji kojom bi se na vlast vratila svrgnuta vlada.
Udar su osudile Sjedinjene Države, Ujedinjeni narodi, Portugal, koji je nekada kolonizirao tu zemlju, te 53-člana Afrička unija.
U četvrtak, dan nakon što je vojska oružjem preuzela vlast, stanje se čini mirno. Vođa pučista bojnik Fernando Pereira obećao je uspostaviti vladajuće vijeće koje će se boriti protiv siromašva tog otočja i pripremiti ga za izbore. U međuvremenu otočani čekaju vijesti o sudbini nekolicine zatočenih ministara.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati