184.73.66.157 US
 

MMF o Hrvatskoj - iz dokumenata uz novi stand-by

Piše:
nedjelja, 15.8.2004. 09:42
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

MEĐUNARODNI monetarni fond (MMF) podupire planove hrvatskih vlasti da u srednjoročnom razdoblju nastave smanjivati deficit, smanjujući u isto vrijeme i porezno opterećenje. Za usklađenje ta dva cilja MMF predlaže sveobuhvatan sustav srednjoročne politike rashoda, kao i reforme usmjerene na ograničavanje mase plaća, povećanje djelotvornosti socijalnih transfera i smanjivanje subvencija.

Navodi se u to u ocjeni MMF-a iz Izvješća članova Misije MMF-a o svezi s konzultacijama s člankom IV. Statuta MMF-a i zahtjeva za odobravanjem stand-by aranžmana (u okviru kojega su i pismo namjere i Memorandum o ekonomskoj i financijskoj politici). MMF je Hrvatskoj 4. kolovoza odobrio 20-mjesečni stand by aranžman u iznosu 97 milijuna specijalnih prava vučenja. Vlada u pismu namjere potvrđuje da aranžman namjerava tretirati kao mjeru opreza, te da ne namjerava povlačiti odobrena sredstva.

Naglasivši da Hrvatska od sredine devedesetih ima zadovoljavajući gospodarski rast (prosječan rast BDP-a od 4,5 posto godišnje) i nisku inflaciju, stabilan financijski sektor, velika izravna inozemna ulaganja, lak pristup kapitalu uz niske razlike prinosa, povećan dolazak turista, MMF upozorava i na problem pogoršane eksterne pozicije zbog sve veće razlike između domaće štednje i ulaganja.

Dobre rezultate, navodi MMF, "prati postupno pogoršanje eksterne pozicije Hrvatske, koje se ubrzalo od prijelaza desetljeća. Sve veća razlika između domaće štednje i ulaganja, još više potaknuta naglim porastom kredita i velikim kapitalnim priljevima od 2001., povećala je deficit na tekućem računu platne bilance i inozemni dug do visoke razine. Premda je aktivnost privatnog sektora u zadnje vrijeme prigušena, a stanje na tekućem računu se popravilo, inozemni dug se još povećao. Kao rezultat toga, Hrvatska je postala još ranjivija na eksterne šokove", smatra MMF.

Držeći da je "razina tečaja uglavnom odgovarajuća sa stanovišta konkurentnosti", MMF pozdravlja "ponovno inzistiranje na fiskalnoj konsolidaciji".

Procjenjujući da su fiskalni ciljevi za razdoblje od 2004. do 2005. ambiciozni, MMF drži i da "sastav planirane prilagodbe nije optimalan".

"Ukupna fiskalna i kvazifiskalna prilagodba od 2,75 postotnih bodova BDP-a velika je premda, uz pomoć predviđenog smirivanja aktivnosti privatnog sektora, predstavlja samo minimum potreban za stabiliziranje udjela inozemnog duga u BDP-u na otprilike njegovu sadašnju razinu do kraja 2005. Značajne nesigurnosti i dalje postoje, u vezi s priljevima kapitala, što naglašava potrebu da politike - pogotovo fiskalna politika - budu fleksibilne. Ali nije dovoljno učinjeno da se smanji udjel tekuće potrošnje, pogotovo što se tiče socijalnih prava, a to je kategorija u kojoj se Hrvatska ne uspoređuje dobro sa zemljama na sličnom stupnju razvoja. Snažnija nastojanja u ovom području dopustila bi ambicioznije smanjenje deficita i/ili veće smanjenje poreznog opterećenja tijekom razdoblja od 2004. do 2005."

Ocjenjujući da će "reforma rashoda biti najveći izazov u srednjoročnom razdoblju" MMF je Vladu pohvalio "zbog odgađanja smanjenja stope PDV-a planiranog za 2005. čime su "ambiciozni ciljevi za 2004.-2005. postali dostižni". No, MMF drži i da je, u slučaju da ta prilagodba uspije stabilizirati javni dug i smanjiti eksternu ranjivost, još uvijek potrebno obaviti zadatak reforme rashoda. Ciljevi Vlade vezani uz smanjivanje poreznog opterećenja i veličine države, kao i preusmjeravanje prioriteta u potrošnji kako bi se zadovoljile potrebe vezane uz EU, ne mogu se postići bez dalekosežnih reformi državne potrošnje", smatraju u MMF-u. Ocjenjuju da se one trebaju usredotočiti na masu plaća, sustav socijalne skrbi i subvencije. U tome je opredjeljenje Vlade da počne s pripremama proračuna za trogodišnja razdoblja u 2005. važan prvi korak.

Mjere za poboljšanje transparentnosti, kontrolu kvazifiskalnih aktivnosti i poboljšanje upravljanja rashodima i dugom najvažniji su dijelovi Vladinoga programa, ocjenjuju MMF-ovi stručnjaci. Drže da su, "s obzirom na iskustvo u 2003., mjere usmjerene uključivanju cjelokupnog financiranja HŽ-a u proračun, postupnom uvođenju jedinstvenog računa Državne riznice, kontroliranju izdavanja državnih garancija i praćenju financijskih rezultata javnih poduzeća od najveće važnosti za uspjeh Vladinoga programa".

HNB bi i dalje trebao dopuštati kratkoročne oscilacije tečaja kao i prije te biti spreman poduzeti dodatne mjere kako bi, bude li potrebno, zaštitio cilj vezan uz međunarodne pričuve.

Govoreći o strukturnim reformama, iz MMF-a poručuju da će se morati nastojati "završavati prodaja udjela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju do sredine 2005. i privatiziranje ili nastavak privatiziranja komunalnih poduzeća i Croatia osiguranja. Visok prioritet treba dobiti restrukturiranje javnih poduzeća, najhitnije HŽ-a. Tržište rada mora postati fleksibilnije, kako bi se popravili njegovi stagnirajući rezultati".

Sve te reforme pomoći će i održanju konkurentnosti u uvjetima stabilnog tečaja, ocjena MMF-a.

Osvrćući se na financijski sektor, kojeg drže zdravim, uz poboljšan nadzor, ocjenjuje se da ipak još uvijek ima praznina - "vlasti trebaju pokriti praznine u financijskom nadzoru nebankovnih institucija, poboljšati suradnju između nadzora nad bankovnim i nebankovnim institucijama, te između domaćih i inozemnih nadzornih agencija, uzimajući u obzir velike prijenose rizika iz banaka u druge financijske ustanove i visoki stupanj financijske integracije s ostatkom svijeta".

Hrvatske vlasti, drži MMF, trebaju još poboljšati ekonomsku statistiku. Unatoč napretku, još uvijek postoje značajni nedostaci u nacionalnim računima i statistici platne bilance, što otežava praćenje i provedbu Vladinoga programa i treba se hitno riješiti.

Fiskalna prilagodba usmjerena stabiliziranju hrvatskog inozemnog duga na otprilike sadašnjoj razini i strukturne reforme kojima bi se smanjila uloga države u gospodarstvu i unaprijedila djelatnost privatnog sektora, temelji su programa ekonomske politike hrvatske Vlade za ovu i iduću godinu, koji se također nalazi među dokumentima objavljenima na stranicicama HNB-a.



Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije