MVPEI: Slovenija zloupotrebljava članstvo u EU oko spora s RH

NAJNOVIJA stajališta slovenskog ministarstva vanjskih poslova o odnosima s Hrvatskom nisu korektna, a Slovenija neprimjereno koristi svoje članstvo u Europskoj uniji i NATO-u kao element uvjetovanja ili pritiska na susjednu prijateljsku državu, priopćilo je u četvrtak hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

MVPEI se oglasio priopćenjem u povodu dokumenata objavljenih u ponedjeljak na službenoj internet stranici Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije, pod naslovima: "Stajališta o graničnom pitanju između Slovenije i Hrvatske" i "Stajališta o pitanju garancija nekadašnje Jugoslavije za devizne štedne uloge".

Hrvatsko ministarstvo najprije ističe kako su Republika Hrvatska i Republika Slovenija prijateljske i dobrosusjedske zemlje koje dijele zajedničke europske vrijednosti i standarde te koje u tom duhu i na temelju punog poštovanja međunarodnog prava, ravnopravnosti i uvažavanja uzajamnih interesa trebaju riješiti preostala otvorena pitanja.

No, "temeljna pretpostavka rješavanja tih pitanja je istinit, objektivan i korektan prikaz dosadašnjeg tijeka pregovora o razgraničenju državne granice na moru i povratu duga Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, što nije slučaj u navedenim slovenskim Stajalištima", ističe se u priopćenju.

MVPEI potom "ocjenjuje nepotrebnim i neprimjerenim da Republika Slovenija svoje članstvo u Europskoj uniji i NATO-u koristi kao element uvjetovanja ili pritiska na susjednu prijateljsku državu. Povezivanje i uvjetovanje rješenja graničnog pitanja, prema navedenim Stajalištima slovenske strane, s rješenjem drugih otvorenih pitanja suprotno je međunarodnim standardima i dodatno opterećuje odnose".

Hrvatsko ministarstvo također ističe kako je neprihvatljivo i protivno međunarodnom pravu da proglašeni slovenski epikontinentalni pojas i ekološka zona budu uključeni u polazišta slovenske strane za rješavanje pitanja međudržavne granice na moru.

"Taj akt je suprotan međunarodnom pravu i pravno ništavan", kaže se u priopćenju i podsjeća da je Slovenija još u travnju 1993. godine vlastitim zakonodavstvom (Memorandumom o Piranskom zaljevu) potvrdila da je država u nepovoljnom geografskom položaju, koja ne može proglašavati svoje zone na moru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
MVPEI ističe kako su dvije države u posljednjih petnaest godina mnogo puta neuspješno pokušale riješiti pitanje međudržavne granice i ponavlja da ne postoji nijedan pravni dokument koji bi predstavljao navodni kompromis o razgraničenju na moru, te podržavao neutemeljeno stajalište o tome da je Slovenija "sačuvala" teritorijalni dodir s otvorenim morem.

"Prijedlog da se na osnovi pregovora iz 2001. godine obnove pregovori objektivno je nerealan", navodi se i ponavlja stajalište RH da se to pitanje može riješiti isključivo poštivanjem međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Također se podsjeća kako je hrvatska Vlada službeno predložila slovenskoj arbitražu oko granice koja bi bila obvezujuća za obje strane, uz dodatak kako je "slovenska strana još u travnju 2004. godine javno prihvatila takav način rješavanja ovog pitanja, a to je potvrdio i predsjednik Janez Drnovšek na Summitu zemalja Srednje Europe u listopadu 2005. godine u Zagrebu".

Ministarstvo odbacuje tvrdnje o jednostranom postupanju i bilo kakvom pokušaju prejudiciranja konačnog rješenja za graničnu crtu i poziva na početak obostranih pripremnih razgovora u cilju arbitraže te napominje kako bi se "parlamenti obiju država trebali obvezati na prihvaćanje pravorijeka koje će donijeti međunarodno tijelo".

"Zbog stajališta slovenske strane o uvjetovanoj povezanosti pitanja granice na moru s drugim otvorenim pitanjima (dug Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, Nuklearna elektrana Krško, prisutnost slovenskih vojnika na hrvatskom državnom području na Sv. Geri), ta su pitanja godinama ostajala neriješenima, te su opterećivala međusobne odnose", kaže se u nastavku priopćenja.

MVPEI navodi kako je pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama pitanje privatnopravnog odnosa između te banke i njezinih štediša, o kojem u ovom trenutku odlučuje Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, te ga stoga ne smatra "pitanjem sukcesijskog postupka bivše SFRJ".

(Hina) xdam/pp ydv

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara