54.158.21.160 US
 

Na predloženi državni proračun za 2014. godinu stiglo je 45 amandmana

Piše: Hina
četvrtak, 28.11.2013. 18:40
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

NA PREDLOŽENI državni proračun za iduću godinu pristiglo je 45 amandmana - predložili su ih zastupnici HDZ-a, HDSSB-a, SDSS-a te nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

Među pristiglima je i amandman HDZ-ovih Sunčane Glavak i Jasena Mesića koji traže da se iznos namijenjen Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (Hina) poveća za pet milijuna kuna, sa 16, 7 milijuna koliko je predložila Vlada odnosno resorno Ministarstvo kulture na 21,7 milijuna kuna.

Nedovoljno planirana proračunska sredstva ugrozit će rad i postojanje Hine kao nacionalne agencije, upozoravaju Glavak i Mesić.

Vladu prozivaju da predloženim smanjenjem u iznosu od pet milijuna kuna svjesno krši tri važeća dokumenta - Zakon o Hini, Statut Hine i Sporazum o osnovama za sklapanje ugovora s osnivačem.

Četvrtinu amandmana na proračun, preciznije njih 11, predložio je Josip Đakić (HDZ) tražeći više novaca za prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Predlaže tako da se jednokratna prava povećaju za 23,3 milijuna, a da se za taj iznos 'skine' s pozicije za naknade zaslužnim osobama i za udruge za razvoj zajednice.

Đakić bi za 89 milijuna kuna povećao iznos za trajna prava, kakva su osobne i obiteljske invalidnine, a smanjio iznose za ured bivšeg predsjednika Republike, razvoj ljudskih potencijala u Vladi, modernizaciju porezne uprave.

Traži i više novaca za ekshumaciju, identifikaciju i sahranu žrtava iz Domovinskog rata, vojna i groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, itd.

Branko Bačić (HDZ) predlaže da se za 60 milijuna kuna povećaju subvencije i državna jamstva za stambene kredite, da država u idućoj godini više izdvoji za brodska linije, otočke ceste, gospodarenje otpadom itd.

Traže više novaca za projekte

Četrdeset milijuna kuna Josip Borić (HDZ) dao bi projektima razvoja otoka i priobalja, a za to smanjio doprinos Hrvatske proračunu EU. Ne zaboravlja ni lokalne potrebe, pa predlaže devet milijuna kuna za sportsku dvoranu u općini Lopar.

Osiguranje sredstava za nastavak gradnje autoceste od Ploča do Dubrovnika, više novaca za programe Zavoda za obnovu Dubrovnika traži Frano Matušić (HDZ). Četiri milijuna kuna za Dubrovnik uzeo bi na ime mirovina JNA.

Brojne lokalne, slavonske projekte zagovaraju HDSSB-ovi zastupnici - od željezničkih pruga, preko lokalnih cesta do škola i doma za starije i nemoćne u Garčinu.

Klub SDSS-a traži više državnog novca za Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kupnju određenih nekretnina, poticanje obrazovanja nacionalnih manjina, konkretno sufinanciranje izrade udžbenika na jeziku i pismu manjina.

Udvostručenje iznosa namijenjenog novoutemeljenom uredu povjerenika za informiranje predložila je nezavisna Jadranka Kosor – na osiguranih 1,4 milijuna kuna dodala bi još toliko.

Sabor je predloženi proračun za 2014. godinu raspravio u srijedu. Sada se o amandmanima treba očitovati Vlada, a potom će Sabor glasovati i o amandmanima i o samom proračunu.

Rasprava o mirovinskim zakonima

Živu raspravu malog broja zastupnika u Hrvatskom saboru poslijepodne je izazvao paket mirovinskih zakona koji je dobio potporu SDP-a i HNS-a, dok su oporbeni zastupnici upozoravali da o njima nije provedena ozbiljna i kvalitetna rasprava kako bi se umirovljenicima osigurala bolja budućnost.

U objedinjenoj raspravi o prijedlozima zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te o mirovinskim osiguravajućim društvima, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić upozorio je kako je teško održati sustav međugeneracijske solidarnosti kada je odnos zaposlenih i umirovljenika skoro jedan naprama jedan.

"To je nešto što zvoni za uzbunu i stoga je i predložena mirovinska reforma s tri stupa, i s vrlo jasnim ciljevima", kazao je Mrsić.


Naveo je i da Zakonom o mirovinskom osiguranju žele promovirati duži ostanak u radnom odnosu kako bi se na taj način smanjio i pritisak na prvi mirovinski stup te u tome treba gledati i sve mjere predložene Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Ministar Mrsić upozorio je kako je sada izrazito nepovoljna formula po kojoj se izračunavaju mirovine za one koji su istodobno i u prvom i drugom stupu, jer je ona predviđala da se u drugi mirovinski stup izdvaja 10 posto, a do čega nije došlo.

"Stoga smo mi u Zakonu o mirovinskom osiguranju predvidjeli drugačiju formulu koja će reflektirati postotak izdvajanja u drugi mirovinski stup", kazao je.

Ako do toga ne dođe, upozorio je Mrsić, mirovine za one koji su istodobno u prvom i drugom mirovinskom stupu bit će oko 25 do 30 posto plaće, što je neprihvatljivo.

Mrsić je naveo kako sada u Hrvatskoj postoje četiri obvezna mirovinska fonda, 23 dobrovoljnih mirovinskih fondova od kojih je šest otvorenih mirovinskih fondova, 17 zatvorenih i jedno mirovinsko osiguravajuće društvo. Ukupno od 2002. do danas u njima je 1,692 218 članova.

Ukupna imovina fondova je više od 57 milijardi kuna, a ta sredstva su pretežno uložena u državne obveznice, a ne u tvrtke koje bi trebale biti motor razvoja tržišta kapitala i financijskog tržišta u Hrvatskoj, rekao je Mrsić.

Istaknuo je da se zakonima uz ostalo detaljnije uređuju postupak licenciranja mirovinskog društva, mirovinskih fondova, mirovinskog osiguravajućeg društva te članova uprave, nadzornog odbora i osnivača. Također, uvode se veći zahtjevi za članove uprave i članove nadzornog odbora.

Podržavši predložene zakone uime Kluba SDP-a Vanja Posavac rekla je da ne mogu biti zadovoljni brojem osiguranika u dobrovoljnim mirovinskim fondovima jer je ih je do lipnja ove godine bilo 219.830, od čega ih je 196.676 bilo u otvorenim, a 23.154 u zatvorenim mirovinskim fondovima.

Stoga, upozorila je, sustav generacijske solidarnosti ne može jedini iznijeti teret dok je u dobrovoljnim mirovinskim fondovima premalo osiguranika.

Zlatko Tušak rekao je da Hrvatski laburisti neće podržati te zakone jer drže kako o tom području treba provesti ozbiljniju raspravu o tome što očekuje umirovljenike u nekakvom narednom periodu.

Bojim se da se svi oni koji će biti osuđeni na dio prvog mirovinskog stupa generacijske solidarnosti, kroz iduće razdoblje ne mogu nadati nečemu boljem, a pogotovo ne na osnovu određenih aktivnosti koje provodi ova Vlada, kazao je Tušak.

Tijekom rasprave zastupnici su upozoravali na problem onih umirovljenika koji primaju malu mirovinu iz 2. stupa, jer su imali ispodprosječna primanja.

Željko Šemper (HSU) rekao je kako bez minimalno 20-ak godina štednje i iznadprosječne plaće ne može očekivati neka povoljnija mirovina iz 2. mirovinskog stupa.

Također, oporbeni zastupnici upozoravali su i na nedovoljni nadzor mirovinskih fondova, što su vladajući odbacili. Nadzor mirovinskih fondova je jedan od najučinkovitijih i do sada nije bilo primjedbi od strane HANFA-e, rekao je Srđan Gjurković (HNS).

Ministar Mrsić je u završnoj raspravi rekao kako se treba doći do sedam posto izdvajanja za 2. mirovinski stup, ali ga i povećati za dodatak od šest do 27 posto koji se daje za 1. mirovinski stup.

Istaknuo je kako je cilj da mirovine iz 1. i 2. mirovinskog stupa budu oko 60 posto plaće, što je izvedivo. Uz to, osim drugog treba razvijati i treći mirovinski stup, kao i dobrovoljnu štednju, zaključio je.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije