54.145.117.60 US
 

Najžešća dva mjeseca na hrvatskim ulicama: "Nismo u krizi, nego u društvenoj katastrofi"

KLJUČNI PODACI
  • Dražen Lalić kaže u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj nije bilo češćih i brojnijih prosvjeda
  • Situaciju ne naziva krizom, nego društvenom katastrofom
  • Prosvjednima bi se trebali priključiti i javnosti poznati ljudi
Piše: I.Kri.
subota, 2.4.2011. 20:27
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Goran Mehkek / Cropix

"Vjerojatno nikada u ovih 20 godina u Hrvatskoj nije bilo toliko čestih i brojnih prosvjeda različitih skupina građana", kazao je za Index ugledni sociolog i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Dražen Lalić koji tu svoju tezu potkrjepljuje činjenicom da su u veljači i ožujku svoje nezadovoljstvo na ulicama manifestirale različite skupine građana, od tzv. "Facebook" prosvjednika pa seljaka, radnika Uzora i Kamenskog te sve do braniteljskih prosvjeda.

Mnogi pokušavaju progurati tezu kako pada podrška prosvjedima protiv Vlade te da se oni osipaju, no Lalić kaže da se u Hrvatskoj prosvjeduje više nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe i da nikada u novijoj hrvatskoj povijesti nije bilo češćih i brojnijih prosvjeda. "Sigurno Hrvati prosvjeduju više od recimo Srba ili Rumunja u ovih nekoliko mjeseci", kaže Lalić koji time želi otkloniti tezu da su Hrvati pasivni kada treba izaći na ulice.

Lalić je bio na nekoliko "prosvjednih šetnji" Zagrebom te smatra kako bi se demonstrantima trebale priključiti i druge osobe poznate javnosti te intelektualci. "Intelektualci, ugledni ljudi i javnosti poznati ljudi se prosvjedima nisu priključili. Kada se prosvjedi održavaju u Italiji, na njima sudjeluje Umberto Eco", kazao nam je Lalić objašnjavajući kako bi uključenjem tih ljudi prosvjedi još dobili zamah.

"Ovo nije kriza, nego društvena katastrofa"

"Teška situacija u kojoj se nalazimo više nije ni društvena kriza, nego je po mnogo čemu društvena katastrofa i oni bi na umu trebali imati opće dobro i zajednički interes", rekao je Lalić te dodao kako očito nekim uglednim ljudima nije "dogorjelo do noktiju" te im u ovom sustavu i nije tako loše. "Nisu bili na prosvjednima ni Žarko Puhovski, ni Igor Zidić, ni Slavko Goldstein, ni Miljenko Jergović. A takvi ljudi su 'kristali mase'", kazao je Lalić koji priznaje da su organizatori prosvjeda ipak dijelom razjedinjeni na mnoge načine, ali da im je zajednički cilj još uvijek isti, a to su novi izbori.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Ono što je bitno da je cilj zajednički, novi izbori, a isto tako je zajedničko i veliko socijalno nezadovoljstvo koje se pokazuje na prosvjedima", kaže Lalić te dodaje kako u dva mjeseca prosvjedovanja socijalno nezadovoljstvo nije nestalo i da su ljudi još uvijek motivirani za bunt na ulici. "Do sada je u Zagrebu barem jednom sudjelovalo između 20 i 30 tisuća ljudi. To nije dovoljno za rušenje vlasti, ali je veliko mnoštvo", tvrdi Lalić.

Za manji broj ljudi na posljednjim prosvjedima Lalić kaže kako ima mnogo razloga. Smatra kako bi se sada trebao pronaći novi oblik prosvjeda koji bi bio atraktivan za građane, ali i da bi u povećanju brojnosti morali pomoći i drugi politički akteri. "Jasno je da ne samo HDZ već i drugi politički akteri i većina drugih stranaka zapravo ne želi da se izbori sada održe", kaže Lalić te dodaje kako niti mnogi mediji nisu pomogli u intenziviranju prosvjeda te ističe primjer kada je u Dnevniku HRT-a rečeno da je na prosvjedu na kojem se okupilo 10 tisuća ljudi, njih samo 2 tisuće.

"Očito da nekima nije 'dogorjelo do nokata'"

"Očito da je nekim kategorijama stanovništva nije 'dogorjelo do nokata', dok drugima je. Oni kojima je 'dogorjelo do nokata' i koji su bili spremni izraziti svoje nezadovoljstvo na ulici, zasad nemaju dobro vodstvo", upozorava Lalić i dodaje kako je socijalno zadovoljstvo veliko, ali da netko mora postati katalizator tog nezadovoljstva. Smatra da nakon šetanja po gradu, što je dalo efekta sredinom veljače, sada treba "izmisliti" neki drugi oblik prosvjedovanja.

"Na prosvjedima su se pojavila i raznorodne poruke i organizacije. Ako su na prosvjedima prisutne zastave protiv EU, dio prosvjednika koji su za EU nisku skloni prosvjedima. Neki ne žele ići pred stanove političara, jer to smatraju povredom privatnosti", objašnjava Lalić gdje trenutno leže problemi u organizaciji masovnijih prosvjeda. "Na prosvjedima su bila i neka vjerska obilježja, recimo križevi, koji za dio prosvjednika nisu popularni. Ne samo zato što nisu vjernici, nego zato što hijerarhija Katoličke crkve sada ima jako nizak ugled među socijalnim nezadovoljnicima", objašnjava Lalić. 

Kako bi prosvjedi dobili novi zalet Lalić kaže da sljedeći skupovi moraju biti jako dobro provedeni i organizirani, ali da je potrebno dobiti i podršku drugih aktera. No, na kraju ističe da motivacija onih nezadovoljnika kojima je "dogorjelo do prstiju" je još uvijek na visokoj razini te da je najbitnije da svi imaju zajednički cilj - nove izbore. Ipak se u ova dva mjeseca događa najglasnija buna u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije