NATO od sljedećeg tjedna obuhvaća 26 zemalja članica
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SJEVERNOATLANTSKI savez NATO, organizacija osnovana prije 53 godine kao obrambeni savez Zapada čija je svrha bila suprotstaviti se vojnom i ideološkom širenju Sovjetskog Saveza, danas obuhvaća 19 zemalja članica, a 2. travnja Savezu će se priključiti sedam zemalja bivšeg Istočnog bloka.
Dvanaest zemalja - SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Portugal, Norveška, Danska i Island - potpisale su 4. travnja 1949. Washingtonski sporazum o osnivanju vojnog saveza.
Tri godine kasnije NATO-u su se priključile Turska i Grčka, a 1955. i Savezna Republika Njemačka. Moskva je na to reagirala stvaranjem Varšavskog pakta, u koji su bile uključene zemlje tzv. Istočnog bloka.
Francuska se u srpnju 1966. povukla iz vojnih struktura NATO-a, te su zbog toga godinu dana kasnije sjedišta NATO-a preseljena iz Francuske u Bruxelles.
Godine 1982. NATO-u se priključila i Španjolska, a nakon ujedinjena Njemačke 1990. NATO se polako počeo širiti prema Istoku. Godinu dana nakon njemačkog ujedinjenja raspali su se Varšavski pakt i Sovjetski Savez.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NATO je u siječnju 1994. ponudio program Partnerstvo za mir svojim bivšim "neprijateljima" iz Istočnog bloka. Tom programu priključilo se 30-ak zemalja, a Hrvatska se kao 26. punopravna članica Partnerstva za mir priključila 2000. godine.
Sjevernoatlantski savez u prosincu 1995. je od UN-a preuzeo mirovnu misiju u BiH, iako su se snage NATO-a u tom području nalazile od 1993.
Poljska, Mađarska i Češka, Savezu su se priključile 1999. godine a iste godine NATO je prvi put u svojoj povijesti i vojno djelovao - 10. lipnja te godine NATO je bez mandata UN-a započeo sa zračnim udarima na Jugoslaviju kako bi prisilio Beograd na zaustavljanje vojno-policijske intervencije na Kosovu.
Obilježavajući svoju 50-tu obljetnicu NATO je u travnju 1999. najavio novi strateški koncept prema kojem je srž obrambenih načela NATO-a proširen i na "aktivno sudjelovanje u krizama".
NATO je nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. prvi put iskoristio načelo "svi za jednog, jedan za sve" iz svoje osnivačke Povelje, prema kojem Savez brani sve svoje članice izložene napadima.
Savez je u svibnju 2002. na svojem summitu u Rimu osnovao Vijeće NATO-Rusija a Moskva je tako postala partner u donošenju određenih odluka Saveza.
Čelnici država i vlada NATO-a na svojem su povijesnom summitu u Pragu u studenome 2002. otvorili novo poglavlje u povijesti Saveza pozivajući sedam zemalja da započnu pregovore o ulasku u članstvo.
EU i NATO u prosincu 2002. prihvatile su zajedničku deklaraciju kojom je otvoren put za boljom političkom i vojnom suradnjom između dviju organizacija.
Početkom ove - još jedne povijesne godine za NATO - ulogu glavnog tajnika Saveza preuzeo je Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer.
Sedam novih članica - Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva - svoje će dokumente o pristupu NATO-u predati na svečanoj ceremoniji koja će se 29. ožujka održati u Washingtonu, a 2. travnja će u Bruxellesu službeno postati članicama Saveza. Toj ceremoniji nazočni će biti i predstavnici zemalja koje žele postati članicama NATO-a. Hrvatsku će predstavljati premijer Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Dvanaest zemalja - SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Portugal, Norveška, Danska i Island - potpisale su 4. travnja 1949. Washingtonski sporazum o osnivanju vojnog saveza.
Tri godine kasnije NATO-u su se priključile Turska i Grčka, a 1955. i Savezna Republika Njemačka. Moskva je na to reagirala stvaranjem Varšavskog pakta, u koji su bile uključene zemlje tzv. Istočnog bloka.
Francuska se u srpnju 1966. povukla iz vojnih struktura NATO-a, te su zbog toga godinu dana kasnije sjedišta NATO-a preseljena iz Francuske u Bruxelles.
Godine 1982. NATO-u se priključila i Španjolska, a nakon ujedinjena Njemačke 1990. NATO se polako počeo širiti prema Istoku. Godinu dana nakon njemačkog ujedinjenja raspali su se Varšavski pakt i Sovjetski Savez.
Sjevernoatlantski savez u prosincu 1995. je od UN-a preuzeo mirovnu misiju u BiH, iako su se snage NATO-a u tom području nalazile od 1993.
Poljska, Mađarska i Češka, Savezu su se priključile 1999. godine a iste godine NATO je prvi put u svojoj povijesti i vojno djelovao - 10. lipnja te godine NATO je bez mandata UN-a započeo sa zračnim udarima na Jugoslaviju kako bi prisilio Beograd na zaustavljanje vojno-policijske intervencije na Kosovu.
Obilježavajući svoju 50-tu obljetnicu NATO je u travnju 1999. najavio novi strateški koncept prema kojem je srž obrambenih načela NATO-a proširen i na "aktivno sudjelovanje u krizama".
NATO je nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. prvi put iskoristio načelo "svi za jednog, jedan za sve" iz svoje osnivačke Povelje, prema kojem Savez brani sve svoje članice izložene napadima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Savez je u svibnju 2002. na svojem summitu u Rimu osnovao Vijeće NATO-Rusija a Moskva je tako postala partner u donošenju određenih odluka Saveza.
Čelnici država i vlada NATO-a na svojem su povijesnom summitu u Pragu u studenome 2002. otvorili novo poglavlje u povijesti Saveza pozivajući sedam zemalja da započnu pregovore o ulasku u članstvo.
EU i NATO u prosincu 2002. prihvatile su zajedničku deklaraciju kojom je otvoren put za boljom političkom i vojnom suradnjom između dviju organizacija.
Početkom ove - još jedne povijesne godine za NATO - ulogu glavnog tajnika Saveza preuzeo je Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer.
Sedam novih članica - Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva - svoje će dokumente o pristupu NATO-u predati na svečanoj ceremoniji koja će se 29. ožujka održati u Washingtonu, a 2. travnja će u Bruxellesu službeno postati članicama Saveza. Toj ceremoniji nazočni će biti i predstavnici zemalja koje žele postati članicama NATO-a. Hrvatsku će predstavljati premijer Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati