54.162.54.155 US
 

NATO od sljedećeg tjedna obuhvaća 26 zemalja članica

Piše:
subota, 27.3.2004. 08:08
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

SJEVERNOATLANTSKI savez NATO, organizacija osnovana prije 53 godine kao obrambeni savez Zapada čija je svrha bila suprotstaviti se vojnom i ideološkom širenju Sovjetskog Saveza, danas obuhvaća 19 zemalja članica, a 2. travnja Savezu će se priključiti sedam zemalja bivšeg Istočnog bloka.

Dvanaest zemalja - SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Portugal, Norveška, Danska i Island - potpisale su 4. travnja 1949. Washingtonski sporazum o osnivanju vojnog saveza.

Tri godine kasnije NATO-u su se priključile Turska i Grčka, a 1955. i Savezna Republika Njemačka. Moskva je na to reagirala stvaranjem Varšavskog pakta, u koji su bile uključene zemlje tzv. Istočnog bloka.

Francuska se u srpnju 1966. povukla iz vojnih struktura NATO-a, te su zbog toga godinu dana kasnije sjedišta NATO-a preseljena iz Francuske u Bruxelles.

Godine 1982. NATO-u se priključila i Španjolska, a nakon ujedinjena Njemačke 1990. NATO se polako počeo širiti prema Istoku. Godinu dana nakon njemačkog ujedinjenja raspali su se Varšavski pakt i Sovjetski Savez.

NATO je u siječnju 1994. ponudio program Partnerstvo za mir svojim bivšim "neprijateljima" iz Istočnog bloka. Tom programu priključilo se 30-ak zemalja, a Hrvatska se kao 26. punopravna članica Partnerstva za mir priključila 2000. godine.

Sjevernoatlantski savez u prosincu 1995. je od UN-a preuzeo mirovnu misiju u BiH, iako su se snage NATO-a u tom području nalazile od 1993.

Poljska, Mađarska i Češka, Savezu su se priključile 1999. godine a iste godine NATO je prvi put u svojoj povijesti i vojno djelovao - 10. lipnja te godine NATO je bez mandata UN-a započeo sa zračnim udarima na Jugoslaviju kako bi prisilio Beograd na zaustavljanje vojno-policijske intervencije na Kosovu.

Obilježavajući svoju 50-tu obljetnicu NATO je u travnju 1999. najavio novi strateški koncept prema kojem je srž obrambenih načela NATO-a proširen i na "aktivno sudjelovanje u krizama".

NATO je nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. prvi put iskoristio načelo "svi za jednog, jedan za sve" iz svoje osnivačke Povelje, prema kojem Savez brani sve svoje članice izložene napadima.

Savez je u svibnju 2002. na svojem summitu u Rimu osnovao Vijeće NATO-Rusija a Moskva je tako postala partner u donošenju određenih odluka Saveza.

Čelnici država i vlada NATO-a na svojem su povijesnom summitu u Pragu u studenome 2002. otvorili novo poglavlje u povijesti Saveza pozivajući sedam zemalja da započnu pregovore o ulasku u članstvo.

EU i NATO u prosincu 2002. prihvatile su zajedničku deklaraciju kojom je otvoren put za boljom političkom i vojnom suradnjom između dviju organizacija.

Početkom ove - još jedne povijesne godine za NATO - ulogu glavnog tajnika Saveza preuzeo je Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer.

Sedam novih članica - Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva - svoje će dokumente o pristupu NATO-u predati na svečanoj ceremoniji koja će se 29. ožujka održati u Washingtonu, a 2. travnja će u Bruxellesu službeno postati članicama Saveza. Toj ceremoniji nazočni će biti i predstavnici zemalja koje žele postati članicama NATO-a. Hrvatsku će predstavljati premijer Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije