Foto: AFP

"STROŽA pravila u svrhu rješavanja dužničke krize u eurozoni mogu se postići i bez mijenjanja temeljnih ugovora EU", kazao je danas predsjednik Vijeća Europe Herman Van Rompuy u izvješću za predstojeći summit u Bruxellesu koje je procurilo u javnost.

Mediji su se dokopali dijela njegovog "programa" koji, za razliku od francusko-njemačkog plana o stvaranju fiskalne unije, predlaže "fiskalno približavanje" koje neće zahtijevati dugačak i složen proces ratifikacije u svim nacionalnim parlamentima zemalja članica, kao i ni održavanje brojnih referenduma.

Prihvaćanjem protokola izbjegao bi se dugotrajan proces ratifikacija i političkih ucjenjivanja

Van Rompuy, koji će na summitu igrati ulogu domaćina, smatra kako eurozona nema vremena za tako dugačak proces čiji je ishod neizvjestan, te da se većina efekata koji bi proizašli iz stvaranja fiskalne unije mogu postići jednostavnim usvajanjem ovog protokola. Takva bi procedura također zahtijevala nacionalni konsenzus, ali ne i dubinske promjene temeljnih ugovora EU.

Predsjednik Vijeća Europe smatra kako bi takva procedura znatno ubrzala implementaciju reformi i otklonila eventualne političke komplikacije koje bi izazvala fiskalna unija, a iz Velike Britanije je već danas stigao prvi nagovještaj da bi takvih komplikacija moglo biti.

Neke odredbe na tragu onih koje su zamislili Merkel i Sarkozy, ali neke su i suprotne

U njegovom planu sadržane su neke osnovne odredbe, koje zapravo puno ne odudaraju od onih koje su usvojili Merkel i Sarkozy. To podrazumijeva ograničenje proračunskih deficita zemalja na maksimalno tri posto njihovog BDP-a i smanjenje nacionalnog duga na 60 posto BDP-a. To "zlatno pravilo" morala bi usvojiti sva nacionalna zakonodavstva kako bi se srednjoročno osiguralo usvajanje uravnoteženih proračuna. Pritom bi Fond za financijsku stabilnost dobio licencu da posuđuje direktno od ECB-a. Također, Europska komisija imala bi nadležnost da automatski određuje mjere štednje zemljama koje trebaju bailout.

Ipak, Van Rompuy priznaje kako bi dubinske reforme, koje su dugoročno nužne, u budućnosti trebale neku vrstu promjene temeljnih ugovora. Već sada postaje jasno kako postoji konsenzus da je neka vrsta uvođenja centralnog fiskalnog nadzora i upravljanja u ovom trenutku nužna, ali ostaje pitanje hoće li u Bruxellesu biti isposlovan dogovor na razini EU ili na razini eurozone.