Novi broj časopis za kulturu "15 dana" posvećen Sankt Peterburgu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NOVI broj hrvatskog časopisa za kulturu "15 dana" većim je dijelom posvećen 300. obljetnici osnutka Sankt Peterburga, koja se u Rusiji još slavi.
Urednik Slavko Kovač uvrstio je nekoliko iscrpnih studija o gradu-prijatelju Zagreba, te prijevode najznačajnijih književnih djela o nekadašnjoj ruskoj prijestolnici, koja je tijekom svoje povijesti nosila nazive i Petrograd i Lenjingrad.
Sankt Peterburg rođen je 16. svibnja 1703. i to je ime nosio do 1914, kada je nazvan Petrograd, kako se zvao samo 10 godina - do 1924, kada je prozvan Lenjingrad. Nakon demokratskih promjena vraćeno mu je prvotno ime - Sankt Peterburg.
U dvjema studijama njemačkog povjesničara Jana Kusbera, sa sveučilišta u Kielu i Mainzu, objavljenim u časopisu, razmotreni su povijesni uvjeti uspona ruskog imperija u Europi i dramatične okolnosti osnutka grada kroz učvršćenja vlasti Petra Velikog pomoću "prozora u Europu". Uz njih se donose i izuzetne fotografije Lenjingrada u vrijeme nacističke blokade u 2. svjetskom ratu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ulomci iz proznih djela Aleksandra Puškina, Nikolaja Gogolja, Dmitrija Merežkovskog, Irine Aleksander i Iosifa Brodskog, isto su posevećeni gradu u kojemu je nastala ruska književnost, kao i pjesme Ane Ahmatove, Osipa Mandeljštama, Nikolaja Zabolockog i I. Brodskog.
Drugi blok priloga ima za temu motiv prozora u književnosti i likovnoj umjetnosti, a otvara ga istoimena studija Ljerke Sciffler. Osim niza klasičnih književnih citata na temu prozora (Charles Baudelaire, Lav Nikolaevič Tolstoj, Julian Tuwim, Samuel Beckett, Reiner Marija Rilke, Luigi Pirandello) i primjera iz hrvatske poezije (Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Ivan Goran Kovačić, Daniel Dragojević) prikupljen je i velik broj autorskih fotografija. Oba priloga uokviruje esej Fikreta Cacana: "Prozori i vrata u ruskoj poeziji".
Urednik Slavko Kovač uvrstio je nekoliko iscrpnih studija o gradu-prijatelju Zagreba, te prijevode najznačajnijih književnih djela o nekadašnjoj ruskoj prijestolnici, koja je tijekom svoje povijesti nosila nazive i Petrograd i Lenjingrad.
Sankt Peterburg rođen je 16. svibnja 1703. i to je ime nosio do 1914, kada je nazvan Petrograd, kako se zvao samo 10 godina - do 1924, kada je prozvan Lenjingrad. Nakon demokratskih promjena vraćeno mu je prvotno ime - Sankt Peterburg.
U dvjema studijama njemačkog povjesničara Jana Kusbera, sa sveučilišta u Kielu i Mainzu, objavljenim u časopisu, razmotreni su povijesni uvjeti uspona ruskog imperija u Europi i dramatične okolnosti osnutka grada kroz učvršćenja vlasti Petra Velikog pomoću "prozora u Europu". Uz njih se donose i izuzetne fotografije Lenjingrada u vrijeme nacističke blokade u 2. svjetskom ratu.
Ulomci iz proznih djela Aleksandra Puškina, Nikolaja Gogolja, Dmitrija Merežkovskog, Irine Aleksander i Iosifa Brodskog, isto su posevećeni gradu u kojemu je nastala ruska književnost, kao i pjesme Ane Ahmatove, Osipa Mandeljštama, Nikolaja Zabolockog i I. Brodskog.
Drugi blok priloga ima za temu motiv prozora u književnosti i likovnoj umjetnosti, a otvara ga istoimena studija Ljerke Sciffler. Osim niza klasičnih književnih citata na temu prozora (Charles Baudelaire, Lav Nikolaevič Tolstoj, Julian Tuwim, Samuel Beckett, Reiner Marija Rilke, Luigi Pirandello) i primjera iz hrvatske poezije (Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Ivan Goran Kovačić, Daniel Dragojević) prikupljen je i velik broj autorskih fotografija. Oba priloga uokviruje esej Fikreta Cacana: "Prozori i vrata u ruskoj poeziji".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati