54.224.91.58 US
 

Obama dopustio zračne napade na Irak: Amerikanci tri puta bombardirali militante, ima žrtava

Piše: Hina. R.J.
petak, 8.8.2014. 22:44
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

AMERIČKI vojni zrakoplovi bombardirali su u petak u 12.45 po srednjoeuropskom vremenu topništvo Islamske države kojim su sunitski militanti napadali kurdske snage koje brane Erbil, objavio je u petak glasnogovornik Pentagona.

Dva lovca F/A-18 ispalila su laserski vođene projektile teške 250 kilograma na pokretnu topničku jedinicu kod Erbila, priopćio je glasnogovornik John Kirby.

Dodao je da su islamski borci njime granatirali kurdske snage koje brane Erbil u kojem se nalaze američki vojnici.

"Odluku o napadu donio je zapovjednik Središnjeg zapovjedništva američkih snaga na temelju odobrenja vrhovnog zapovjednika", stoji u priopćenju.

Predsjednik Barack Obama u četvrtak je odobrio američke zračne udare kako bi usporio gerilsko napredovanje na sjeveru Iraka, a počelo je i zračno dostavljanje pomoći ugroženim vjerskim manjinama kako bi se spriječio "potencijalni genocid".

Izvedena tri napada

Prema izvještajima CBS-a, američka vojska odradila je najmanje tri runde zračnih napada. Svi napadi odrađeni su oko grada Erbila, a u izvješćima se spominju i žrtve među militantima.

U prvom napadu sudjelovali su američki vojni zrakoplovi, dok je drugi napad izveden pomoću bespilotnih letjelica koje su najvjerojatnije ispalile rakete Hellfire, javlja CNN.

U trećem napadu sudjelovala su četiri vojna zrakoplova F/A 18 koji su napali konvoj od sedam vozila pripadnika IS-a.

Nije poznato koliko je ubijeno militanata.

"Amerikanci nisu koristili tursku vojnu bazu"

Američka vojna baza na turskom teritoriju nije korištena za zračne napade na borce Islamske države u Iraku, objavili su u petak turski dužnosnici dodajući da Ankara šalje dodatnu humanitarnu pomoć za sjever Iraka.

Velika Britanija je najavila da će Amerikancima pružiti "tehničku pomoć" u zračnoj dostavi humanitarne pomoći, ali je premijer David Cameron isključio mogućnost britanske vojne intervencije.

Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je da je Francuska spremna sudjelovati u akciji koja bi okončala patnje civila u Iraku i najavio da planira o tome razgovarati s međunarodnim partnerima.

"Međunarodna zajednica ne može ignorirati prijetnju koju predstavlja napredovanje te terorističke skupine za lokalno stanovništvo i stabilnost ne samo Iraka nego cijele regije", rekao je Hollande u priopćenju.

"Francuska će sa SAD-om i ostalim međunarodnim partnerima razmotriti što treba poduzeti da bi se okončale patnje civila. Spremni smo preuzeti svoj dio odgovornosti", istaknuo je Hollande.

Turska ima 370 kilometara dugu granicu sa sjevernim Irakom i zabrinuta je napredovanjem islamskih militanata prema Erbilu, glavnom gradu autonomne kurdske regije koja služi kao tampon zona između Turske i nestabilnog juga.

SAD ima veliku vojnu bazu u Incirliku na jugu Turske. "Baza u Incirliku nije korištena za američke zračne napade", rekao je neimenovani turski dužnosnik.

Borci Islamske države preuzeli su kontrolu nad nekoliko kršćanskih gradova na sjeveru Iraka, zbog čega je izbjeglo oko 100.000 ljudi. Zauzeli su Karakoš, najveći irački kršćanski grad, kao i okolna sela nakon povlačenja kurdskih snaga koje su došle iz autonomne regije Kurdistan i štitile to područje posljednja dva mjeseca.

"Na Bijeloj kući ćemo podignuti zastavu Alaha"

Nedugo nakon što je Obama odobrio zračne napade na militante u Iraku, pripadnici IS-a su zaprijetili.

"Na Bijeloj kući ćemo podignuti zastavu Alaha", kazao je jedan od militanata u dokumentarnom filmu Vice Newsa.

Obama nije odredio koliko će udari trajati

Američki predsjednik Barack Obama koji je naredio zračne udare na džihadske položaje na sjeveru Iraka nije odredio koliko će ta vojna operacija trajati, rekla je u petak Bijela kuća.

"Predsjednik nije odredio dan završetka" operacije, rekao je Josh Earnest, glasnogovornik Bijele kuće, dodajući da je isključena mogućnost "duljeg vojnog sukoba uz sudjelovanje SAD-a" i opetujući da se o slanju kopnenih snaga i ne razmišlja.

Odgovarajući na pitanje o razlozima koji su naveli Obamu da intervenira u Iraku pošto je ipak odlučio da to neće učiniti u Siriji, Earnest je ocijenio da se te dvije situacije osjetno razlikuju.

Istaknuo je da je američka vojska odgovorila na zahtjev iračke vlade. "To je velika razlika", rekao je.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

"Druga stvar, američka vojska i američka obavještajna služba imaju dobru sliku stanja na terenu u Iraku", dodao je.

Dva američka lovca bombardera bacila su u petak 250-kilogramske bombe na pokretnu topničku jedinicu Islamske države (IS) koja je gađala kurdske snage u Erbilu, rekao je glasnogovornik Pentagona, kontraadmiral John Kirby.

Ovo je prvi put da se Sjedinjene Države izravno vojno upleću u Iraku nakon povlačenja svojih snaga koncem 2011.

Zabrana leta iznad Iraka za američke aviokompanije

Američka federalna zrakoplovna administracija zabranila je svim američkim aviokompanijama letove iznad Iraka zbog "potencijalno opasne situacije", javlja RT.

U priopćenju stoji kako je let iznad Iraka moguć samo u hitnim slučajevima koji "zahtijevaju hitnu odluku i akciju zbog sigurnosti leta".

Odluku o zabrani leta ponovno će razmotriti krajem godine.

Obama dao zeleno svjetlo za zračne udare

Američki predsjednik Barack Obama rekao je u četvrtak da je dao zeleno svjetlo za zračne udare u Iraku kako bi se izbjegao genocid.

"Trebamo djelovati na odgovoran i oprezan način kako bi se izbjegao genocid" nad manjinama, rekao je Obama u Bijeloj kući. Ako džihadisti krenu prema Erbilu, suočit će se s udarima, upozorio je.

"Daljnje napredovanje Islamske države zaprijetit će Erbilu gdje postoje američki interesi"

Sjedinjene Države počele su u petak iz zraka dostavljati humanitarnu pomoć izbjeglim Jazidima koji bježe od iračkih islamista, ali u petak još nema podataka da su počeli i zračni udari kojima se Washington nada zaustaviti napredovanje Islamske države.

Predsjednik Barack Obama objavio je da je odobrio ograničeno bombardiranje kako bi spriječio "genocid" i zaustavio napredovanje sunitskih radikala koji su već zauzeli velike dijelove sjevernog Iraka i stigli na pola sata vožnje od Arbila, regionalne prijestolnice iračkih Kurda. Amerika je tako prvi put odlučila primijeniti vojnu akciju otkako su islamisti u lipnju počeli munjevitu ofenzivu i zauzeli velike dijelove sjevernog i zapadnog Iraka te proglasili "kalifat" u zauzetim dijelovima Iraka i Sirije.

"Suočeni smo sa situacijom u kojoj su nevini žrtve strašnog nasilja. Ne možemo odvraćati pogled", kazao je Obama. U Karakošu su militanti Islamske države zauzeli položaje nakon povlačenja kurdskih snaga. Daljnje napredovanje pripadnika Islamske države moglo bi zaprijetiti Erbilu gdje postoje američki interesi, rekao je Obama.

On je također dopustio humanitarno izbacivanje hrane, vode i lijekova iz zrakoplova u Iraku. Prema televiziji NBC, tri su američka zrakoplova tijekom noći prvi puta dostavila pomoć u hrani i vodi.

Neće slati kopnene snage

Dvije i pol godine nakon odlaska američkih vojnika iz Iraka, Obama je naglasio da neće slati kopnene snage u zemlju jer "nema američkog vojnog rješenja krize". "Neću dopustiti da SAD budu uvučene u novi rat u Iraku", kazao je Obama.

Vijeće sigurnosti koje se na izvanrednoj sjednici na poziv Francuske sastalo iza zatvorenih vrata u četvrtak kazalo je da je šokirano napretkom džihadista. Petnaest zemalja članica dalo je potporu Bagdadu u borbi protiv Islamske države te je pozvalo "međunarodnu zajednicu da podupre vladu i narod u Iraku i učini sve što je moguće kako bi se pomoglo da se olakšaju patnje naroda".

Podsjećamo, borci Islamske države preuzeli su kontrolu nad nekoliko kršćanskih gradova na sjeveru Iraka, zbog čega je izbjeglo oko 100.000 ljudi. Oni su zauzeli Karakoš, najveći irački kršćanski grad, kao i okolna sela, nakon povlačenja kurdskih snaga koje su došle iz autonomne regije Kurdistan i štitile to područje posljednja dva mjeseca.

Zbog skupih ratova u Iraku i Afganistanu, Obama je veoma nesklon slanju američkih snaga na Bliski istok. Zato je objavio da odobrava "ciljanu" upotrebu zračnih snaga za zaštitu "američkih interesa" nastave li pripadnici Islamske države napredovati prema Arbilu, sjedištu regionalne kurdske vlasti.

Nakon što su prvi transportni avioni izbacili hranu i vodu pripadnicima etničke i vjerske manjine Jazida koji se skrivaju u nepristupačnim planinama jer su islamisti zauzeli njihov grad Sindžar, Obama se u četvrtak kasno navečer obratio naciji televizijskim govorom. Reutersova fotografija u četvrtak pokazala je pobunjenike koji dižu zastavu na kontrolnoj točki 45 kilometara od Arbila, što znači da su stigli dosad najbliže tome gradu od milijun i pol stanovnika.

Sistani poziva Iračane da se ujedine protiv Islamske države

Najveći vjerski autoritet iračkih šijita pozvao je Iračane u petak da se ujedine protiv "velike opasnosti" koju predstavlja Islamska država čije je vojno napredovanje navelo američkog predsjednika Baracka Obamu da odobri ograničene zračne udare.
Na redovitoj molitvi petkom koju je u njegovo ime predvodio glasnogovornik u svetom šijitskom gradu Kerbali, veliki ajatolah Ali al-Sistani optužio je iračke političare za najveću krizu od pada Sadama Huseina 2003., rekavši da su im osobni interesi važniji od nacionalnih.

"Svi bi Iračani trebali zbiti redove i pojačati borbu protiv ove velike opasnosti koja prijeti njihovoj sadašnjosti i budućnosti", rekao je Sistani. Islamska država, odmetnuti ogranak al Kaide prohujao je u lipnju sjeverom Iraka, bez gotovo ikakvog otpora iračke vojske i otada niže vojne uspjehe. To je drugi put da Sistani poziva Iračane da ustanu protiv Islamske države koja je zaprijetila osvajanjem Bagdada i cilj joj je preoblikovati kartu Bliskog istoka na kojem želi nametnuti svoju radikalnu ideologiju.

Sistani je rekao da političari koji se drže svojih položaja čine "golemu grešku", vršeći tako pritisak na šijitskog premijera Nurija al-Malikija da se ne kandidira za treći mandat. Ajatolah je pozvao političare da se prestanu prepucavati i izaberu premijera koji je u stanju ujediniti Iračane i okončati sunitsku pobunu.

Ban Ki-moon traži od međunarodne zajednice da pomogne iračkoj vladi i narodu

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je u četvrtak da je duboko šokiran izvješćima o napadima militanata Islamske države u Kirkuku i Karakošu u Iraku te pozvao međunarodnu zajednicu da pomogne vladi u toj zemlji.

U priopćenju, Ban je pozvao "međunarodnu zajednicu, posebno one s utjecajem i sredstvima da pozitivno utječu na situaciju, da podupru vladu i narod u Iraku i da učine sve što mogu kako bi se pomoglo da se ublaže patnje naroda koji je pogođen sadašnjim sukobom".

Vijeće sigurnosti koje se na izvanrednoj sjednici na poziv Francuske sastalo iza zatvorenih vrata u četvrtak objavilo je da je šokirano napretkom džihadista. Petnaest zemalja članica dalo je potporu Bagdadu u borbi protiv Islamske države te je pozvalo "međunarodnu zajednicu da podupre vladu i narod u Iraku i učini sve što je moguće kako bi se pomoglo da se olakšaju patnje naroda".


 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije