54.196.47.128 US
 

Obilježena 130. obljetnica rođenja Ivane Brlić Mažuranić

Piše:
nedjelja, 18.4.2004. 13:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Svečanošću u zagrebačkom kazalištu "Komediji" obilježena je danas 130. obljetnica rođenja proslavljene hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić.

U sklopu svečanosti "Komedija" je promovirala svoju novu predstavu, rock-bajku "Ivana", prema tekstu Nine Škrabe.

Pjesmu Ivane pred nazočnim u punoj dvorani kazališta otpjevala je Jasna Bilušić, koja je pročitala i ulomke iz autobiografije Ivane Brlić Mažuranić.

Na svečanosti su, uz članove obitelji i poštovatelje djela Ivane Brlić Mažuranić, bili nazočni i članovi udruge "Plavi telefon", koja je pokrenula projekt "Gdje je Ivana" kako bi se obnovila i javnosti otvorila obiteljska kuća i ljetnikovac Brlićevih u Slavonskom Brodu.

Svečanost u povodu 130. obljetnice rođenja velike književnice nastavit će se u Slavonskom Brodu, gdje će se danas, pred Gradskom knjižnicom, otkriti spomenik Ivani Brlić Mažuranić, rad akademske kiparice Marije Ujević.

Time će početi petodnevni program tradicionalne dječje svečanosti "U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić".

Ivana Brlić Mažuranić rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. u poznatoj obitelji Mažuranića. Odrastajući uz oca Vladimira, pravnika i člana nekoliko akademija znanosti, autora "Prinosa za hrvatski pravno -povjestni rječnik", te u kući djeda Ivana, negdašnjega bana i znamenitog pjesnika, i bake Aleksandre, sestre književnika Dimitrija Demetra, stekla je bogato znanje, osobito stranih jezika, i zarana se počela baviti pisanjem.

Poslije mladenačkih pjesničkih pokušaja na hrvatskom i francuskom jeziku i dviju zbirki pripovjedaka za djecu, pravu pozornost na svoj rad skreće 1913. minijaturnim pikarskim dječjim romanom "Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najveći je književni uspjeh postigla zbirkom pripovjedaka "Priče iz davnine" (1916.), zbog koje je ubrzo prozvana "hrvatskim Andersenom". U njima je združila privid mita, temeljen na dobru poznavanju hrvatske i slavenske mitologije i narodne predaje, s arhaičnom sintaksom te nadrealističkim slikovitim izrazom.

Za njom je ostao i nedovršeni pustolovno-povijesni omladinski roman "Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata" (1937.) te objavljena povijesna građa "Iz arhiva obitelji Brlić iz Broda na Savi".

Lirske pjesme, bajke, basne, crtice, pripovijesti te predavanja, esejističke zapise i poučne članke tiskala je i u listovima i časopisima. Prevođena je na sve važnije svjetske jezike. Dva je puta - godine 1931. i 1938. predložena za Nobelovu nagradu, a 1937., kao prva žena, primljena je za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).

Aktivno je pomagala mužu Vatroslavu Brliću, odvjetniku i političaru u Slavonskom Brodu, u borbi protiv Hedervaryjeva režima, pa je za svoj rodoljubni rad od biskupa J.J. Strossmayera dobila zlatni medaljon.

Umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938. godine.

Cijenjena od kritike i naše i strane ušla je u hrvatsku književnost kao najbolji pisac za djecu. Njezina su djela doživjela mnoge scenske, radijske, televizijske i filmske izvedbe. "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" prvi je dramatizirao Tito Strozzi za zagrebačko kazalište davne godine 1934.

(Hina) xibob ymć

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije