Hrvatski institut za povijest objavio je zbornik radova "Hrvatskomadžarski odnosi 1102.1918" u kojemu su objedinjena izlaganja hrvatskih i madžarskih znanstvenika na istoimenom skupu koji je od 15. do 18. listopada 2002. održan u Zagrebu, Biogradu i Zadru, u povodu 900. obljetnice krunidbe ugarskoga kralja Kolomana za hrvatskoga kralja.

Uvodno su u zborniku (334 str.) objavljeni pozdravni govori ravnatelja Instituta za povijest Madžarske akademije znanosti Ferenca Glatza "Hrvati, Madžari, regionalni aspekti historiografije" i bivšeg ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest Mirka Valentića "Nekoliko prigodnih riječi na svečanom otvaranju međudržavnoga znanstvenog skupa 'Hrvatsko-madžarski odnosi 1102.-1918.'".

Nakon pobjede nad hrvatskim kraljem Petrom Svačićem ugarski kralj Koloman (1095.-1116.) iz dinastije Arpadovića sklopio je ugovor sa starješinama 12 hrvatskih plemena - Pacta conventa (1102.) - na temelju kojega je iste godine okrunjen za prvoga hrvatsko-ugarskog kralja.

Povjesničari smatraju kako je Hrvatska ulaskom u personalnu uniju s Madžarskom 1102. izgubila međunarodni suverenitet, ali je kroz osam stoljeća zajedničkoga života, u uniji s najdužim trajanjem u Europi, uspijevala sačuvati svoju političku zasebnost.

Trideset i pet radova istaknutih hrvatskih i madžarskih znanstvenika svrstano je u četiri cjeline - Srednjovjekovna personalna unija (1102.-1527.), Zajedno na granici između dvaju velikih carstava (16.-18. st.), Ideologije i politička pitanja (1790.-1868.) te Hrvatsko-madžarski odnosi od nagodbe do rasula Monarhije (1868.-1918.). U svakoj od njih razmatrane su četiri glavne teme - država, gospodarstvo, društvo i kultura.

(Hina) pp/xmc ymc