54.158.21.160 US
 

objavljena kamberovićeva knjiga "begovski zemljišni posjedi u BiH"

Piše:
četvrtak, 2.10.2003. 11:17
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Knjiga "Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918.", povjesničara Husnije Kamberovića, koju su objavili Hrvatski institut za povijest u Zagrebu i sarajevski Institut za historiju, u nešto opširnijoj verziji bila je autorova doktorska disertacija koju je 2001. obranio na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Glavni urednik izdanja je Milan Kruhek, a recenziju su obavili Damir Agičić iz Hrvatskoga instituta za povijest, Zoran Griljak sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Behija Zlatar sa sarajevskoga Orijentalnog instituta.

Po Griljkovoj ocjeni, knjiga otvara potpuno nove poglede na dosad nedostatno istraženu problematiku begovskih posjeda u austro-ugarskom razdoblju. Za Agičića tema koju je autor obradio izuzetno je važna za razumijevanje cjeline društvenih odnosa u BiH u austro-ugarsko doba. Zlatar smatra da se Kamberović upustio u "složen istraživački posao", koji je istodobno "jedno od vrlo važnih pitanja naše historografije" - pitanje nastanka i razvoja begovskih obitelji u BiH.

Knjigu je autor napisao na temelju istraživanja zemljišnih knjiga i drugih arhivskih izvora te razgovora s potomcima begovskih obitelji.

Istražujući agrarne odnose i zemljišne posjede bosanskih begova, autor je pratio povijesni hod 47 begovskih obitelji koje su gotovo sve bile povezane "udadbeno-ženidbenim" vezama.

Knjiga (551 str.) podijeljena je u šest dijelova - Historografsko nasljeđe, Značenje titule beg u austrogarsko doba, Vrste i struktura zemljišnih posjeda, Prodaja kmetskih selišta, Teritorijalni okvir i porodična mreža te Zemljoposjednička elita.

U zaključnim razmatranjima autor napominje kako su do 1918. begovi uspjeli u najvećoj mjeri sačuvati stabilnost, a onda je 1918. novim državnim i socijalnim "lomom" ta stabilnost srušena.

Knjiga je objavljena u biblioteci Hrvatska povjesnica Hrvatskoga instituta za povijest, a lekturu su obavili Munib Maglajlić i Sanjin Kodrić, kako se navodi, "prema pravopisu bosanskog jezika".

Husnija Kamberović (1963.) znanstveni je suradnik u Institutu za historiju u Sarajevu. Objavio je knjige "Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953." i biografiju Husein-kapetana Gradaševića (1802.-1834.).

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije