54.158.100.26 US
 

Objavljena knjiga "Korčulanska biskupija" Bože Baničevića

Piše:
petak, 9.5.2003. 09:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

"KORČULANSKA BISKUPIJA (1300.1830.)" naslov je opsežne znanstvene studije Bože Baničevića, koju je napisao proučavajući povijesna vrela Vatikanskoga arhiva, Hrvatskoga državnog arhiva i dvosveščani Biskupski direktorij dvadesetpetoga korčulanskoga biskupa Teodora Dieda.

Knjiga, u podnaslovu koje autor ističe da je riječ o prilogu poznavanju povijesti Korčulanske biskupije u povodu 700. obljetnice njezina utemeljenja, sastoji se od pet dijelova i dodatka s arhivskim tekstovima o Biskupiji.

Prvi pregled povijesti Korčulanske biskupije Baničević je napisao kronološki, obradivši 36 korčulanskih biskupa koji su u Korčuli stolovali u tijeku 500 godina.

Korčulansku biskupiju odobrio je i potvrdio papa Bonifacije VIII., a prvi biskup bio je Ivan Prvi Kručić (1300.-1313.), a osnovana je nakon teškoća s kojima su se suočavali biskupi u Stonu, gdje više nisu mogli stolovati zbog neprijateljske vlasti iz Raške i pogubna utjecaja patarenske hereze iz Bosne.

Posljednji korčulanski biskup bio je Josip Teodozije Kosirić (1787.-1802.). Nakon njegove smrti više se nije mogao imenovati novi biskup zbog protimbe bečkoga dvora, pa je 1828. bulom pape Leona XII. Korčulanska biskupija ukinuta.

Mnogi korčulanski biskupi razvili su se kao pisci, znanstvenici, govornici, diplomati i misionari.

Korčulanski biskup Augustin Kvinčić (1573.-1605.) dok je bio na čelu bratovštine sv. Jeronima u Rimu, odobrio je (1604.) za tiskanje prvu hrvatsku gramatiku Bartola Kašića.

Malo je nedostajalo da ga Sveti Otac poradi velikih zasluga ogrne kardinalskim grimizom, napominje Baničević i dodaje kako bi o tom biskupu i velikom hrvatskom rodoljubu, koji je rodoljublje izoštrio u tamnicama i u kontaktima s onima koji stradahu od turskoga nasilja, trebalo snimiti film.

Autor smatra kako otok Korčula nikada ne bi bio ono što je danas da tu nisu stolovali biskupi, koji nisu samo unaprijedili duhovnost nego su poticali i graditeljstvo, štitili i čuvali samostalnost i slobodu grada i otoka te povezivali otok s velikim zapadnoeuropskim središtima.

Za biskupijom u Korčuli i na čitavu otoku i sada, kako napominje Baničević, postoji svojevrsna nostalgija, a naročito kad se Korčula uspoređuje sa susjednim otokom Hvarom.

Knjigu "Korčulanska biskupija" (446 str.) objavio je splitski izdavač "Crkva u svijetu".

Božo Baničević, žrnovski župnik, objavio je knjige "Imena župa na otoku Korčuli" i "Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli".

(Hina) mc mć

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije