PO ŠKOLOVANOSTI svojih građana u dobi od 25 do 64 godine Hrvatska je među 31 europskom zemljom otprilike negdje oko ili blizu sredine, dok smo po stopi zaposlenosti stanovništva radne dobi (od 15 do 64 godine) u 2002. bili pri samom dnu ljestvice.

Tako stopa zaposlenosti stanovništva radne dobi za Hrvatsku iznosi svega 53,1 posto, po čemu smo među 31 europskom zemljom na trećem mjestu odzada.

Nižu stopu zaposlenosti stanovništva radne dobi, po podacima za prošlu godinu, imaju još samo Bugarska (51,1 posto) i Poljska (51,7 posto).

Pokazuju to podaci iz Analitičkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kojem je, između ostalog, analiziran sastav stanovništva i radne snage u nekim europskim zemljama u 2002. (na temelju procjena iz anketa radne snage).

Najvišu stopu zaposlenosti stanovništva radne dobi među analizom obuhvaćenim zemljama ima Island, čak 85 posto.

Slijede Švicarska sa stopom zaposlenosti stanovništva radne dobi od 78,9 posto, Norveška 77,3 posto, Danska 76,4 posto, Nizozemska 74,5 posto, Švedska 74 posto.

Među tranzicijskim zemljama, pak, po visini stope zaposlenosti stanovništva radne dobi prednjači Češka sa 65,6 posto, susjedna Slovenija ima tu stopu zaposlenosti od 64,3 posto, Estonija 61,7 posto, a nešto malo veću stopu od 60 posto imaju i Litva i Latvija, dok je Rumunjska na 58,6 posto, a Mađarska 56,5 posto.

Bolje stojimo kad je riječ o školovanosti stanovništva u dobi od 25 do 64 godine.

Više od polovine stanovništva te dobi u Hrvatskoj ili 54,7 posto ima završenu neku od srednjih škola, 30,1 posto je s osnovnom školom, a 15,3 posto s visokim obrazovanjem.

Najbolje stojimo po udjelu stanovništva sa srednjom školom, tu je od 31 analizom obuhvaćene zemlje od nas "bolje" samo njih 12.

No, udio stanovništva s visokim školovanjem veći od hrvatskog ima 20 promatranih država.

Istodobno, 18 zemalja ima manji udio u stanovništvu dobi od 25 do 64 godine samo s osnovnom školom, a u 12 zemalja postotak građana srednje i starije dobi s osnovnim obrazovanjem veći je nego u Hrvatskoj.

Tako po udjelu stanovništva (dobi od 25 do 64 godine) sa završenom visokom školom predvodi Litva, s udjelom od čak 44 posto. Slijede Norveška (34,2 posto) i Finska (32,4 posto).

Na začelju su po udjelu visokoobrazovanih Malta (8,8 posto), Portugal (9,4 posto) i Rumunjska (10 posto).

Hrvatska po udjelu stanovništva srednje i starije dobi s visokom školom (od 15,3 posto) zauzima mjesto između Slovenije (14,8 posto) i Austrije (16,9 posto).

Manji udio visokoobrazovanog stanovništva srednje i starije dobi nego Hrvatska (po podacima za 2002.) imaju primjerice Mađarska (14,1 posto), Češka (11,8 posto), Slovačka (10,8 posto), Nizozemska (14,4 posto).

Najveći udio stanovništva spomenute dobi sa završenom srednjom školom imale su Češka (76 posto), Slovačka (75 posto) i Poljska (68,6 posto).

Najmanje pak onih sa srednjom školom te dobi imaju Malta (9,5 posto), Portugal (11,3 posto) i Španjolska (17,2 posto).

Hrvatska je (sa 54,7 posto) zauzimala mjesto između Danske (52,5 posto) i Švedske (55 posto).

Po visini udjela stanovništva (dobi od 25 do 64 godine) samo s osnovnim školovanjem daleko prednjače Malta (81,7 posto) i Portugal (79,3 posto), a potom slijede Španjolska (s udjelom od 58,4 posto) te Italije (55,6 posto).

Najmanji postotak stanovništva spomenute dobi s osnovnom školom imaju Češka (12,2 posto), Estonija (12,5 posto), Švicarska (13,2 posto).

Hrvatska je s udjelom od oko 30 posto između Rumunjske (28,9 posto) i Cipra (33,5 posto).