Na američkim predsjedničkim izborima 2004. glasovalo je više od 122 milijuna birača, što je najveći odaziv nakon 1968., a izlazak na birališta premašio je očekivanja stručnjaka.

Odbor za proučavanje američkoga izbornog tijela, nestranačka institucija iz Washingtona, izvijestio je da je na predsjedničke izbore izišlo 122.265.430 građana ili 60,7 posto biračkog tijela što je najveći odaziv birača nakon 1968. kada je glasovalo 61,9 posto građana s pravom glasa.

Republikanski predsjednik George W. Bush službeno je dobio 62.028.719 glasova ili 50,8 posto od ukupnog broja i 11,5 milijuna više nego što je dobio na izborima 2000.

Njegov demokratski izazivač senator John Kerry dobio je 59.028.550 glasova, ili 48,3 posto, odnosno 8 milijuna više nego što je demokrat Al Gore skupio 2000.

Neovisni kandidat Ralph Nader dobio je 440.513 glas ili manje od 0,4 posto glasova.

Skupina ocjenjuje da je veliki odaziv na izbore potaknut dubokom emotivnom i političkom podjelom pothranjivanom politikom Bushove administracije, tijesnom predizbornom borbom te izvanrednim naporima i Bushove Republikanske stranke i Kerryjeve Demokratske stranke da što više glasača izvedu na birališta.

Broj birača porastao je za gotovo 17 milijuna ili 6,4 posto u odnosu na izbore 2000. što je najveće povećanje izlaska na američke izbore od 1952.

Ove brojke nešto su veće nego što je Odbor početno procijenio, temeljeći ih na neslužbenom prebrojavanju.

Organizacija je utvrdila da je, unatoč tomu što je dobio najveći postotak glasova od bilo kojega demokratskog kandidata nakon Lyndona Johnsona 1964., Kerry bio slab kandidat, dodajući da je postigao slabiji rezultat nego drugi kandidati njegove stranke, za guvernere i senatore, u 30 od 37 saveznih država.

Za razliku od toga, Bush se pokazao znatno boljim jer je dobio manje glasova od republikanskih kandidata diljem zemlje u samo 16 od 37 država.

Bush je dobio potporu birača, kaže organizacija, zbog svoje osobnosti, postojanosti, jasnoće, rata protiv terorizma i zato što glasači nisu željeli promjenu prema nesigurnom čelništvu usred rata.

Kerryju su nedostajale te kvalitete i birači su glasujući za njega uglavnom glasovali protiv Busha, smatra organizacija. Kerryju su glasove dali nezadovoljni ratom u Iraku, ekonomski nesigurni, oni koji su sumnjali u Bushovu iskrenost, suosjećajnost i kompetentnost te oni koji su smatrali da se zemlja kreće u krivom smjeru.

Unatoč tome što je izlazak na birališta bio iznad očekivanja, stoji u izvješću, više od 78 milijuna Amerikanaca s pravom glasa na dan izbora 2. studenoga, ostalo je doma. Bush je dobio samo 30,8 posto ukupnoga biračkog tijela.

(Hina) xsl ydgk