Odbjegli uzgojeni losos prijeti onome iz prirode
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MLADI mužjaci lososa uzgojeni u ribogojilištima pare se agresivnije od njihovih divljih suparnika, čime se smanjuje genetska raznolikost vrste i ugrožava njezin opstanak, piše New Scientist.
Losos se u ribogojilištima uzgaja tako da vrlo brzo naraste u vrlo skučenom prostoru, a to ga čini agresivnijim od lososa iz divljine. Mladi lososi uzgojeni u ribogojilištima koji uspiju pobjeći u more, brže spolno dozrijevaju i počinju se pariti. Ti lososi uspješniji su u parenju nego desetak puta veći odrasli lososi iz divljine pa oplode više od trećine jajašaca u ženkinu gnijezdu.
Dany Garant sa Sveučilišta Oxford i njegovi kolege proučli su tri vrste norveškoga lososa: uzgojenoga u ribogojilištu, hibridnu vrstu nastalu parenjem jedinki iz ribogojilišta i onih iz divljine te posve divlje primjerke lososa. Pustili su u umjetni kružni vodotok, koji je simulirao uvjete za parenje, 10 mladunaca iz ribogojilišta te 12 odraslih ženki i 12 odraslih mužjaka norveškoga lososa. Nakon parenja usporedili su genetske karakteristike oplođenih jajašaca i utvrdili da je uspješnost odraslih lososa u usporedbi s onima iz ribogojilišta samo 25 posto. Čak je i hibridna vrsta bila uspješnija u parenju od mužjaka iz divljine.
To pokazuje da uzgojene jedinke mogu posve potisnuti divlje jedinke, što znači da će one genetskim putem prenijeti na mladunčad i svoje loše prilagođene gene i brži ciklus sazrijevanja, a to može izazvati potpuni nestanak vrste.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Organizacija World Wide Fund For Nature objavila je da se populacija divljega lososa u Atlantskom oceanu u protekla dva desetljeća smanjila za 45 posto, dok se količina uzgojenoga u ribogojilištima povećala 55 puta.
Svake godine stotine tisuća jedinki uzgojenoga lososa pobjegne iz ribogojilišta u divljinu, pa su neke norveške rijeke potpuno nastanjene takvim lososom. Budući da se atlantski losos uzgaja i na obalama Tihog oceana, u SAD-u i u Čileu, ugrožene su i tamošnje populacije divljega lososa.
Godine 1994. sedam zemalja potpisalo je Rezoluciju iz Osla kojoj je cilj smanjenje utjecaja uzgoja lososa na divlje populacije u sjevernome Atlantiku. Unatoč tome, Rezolucija ne predviđa propise ni odgovornost u slučaju bijega lososa iz ribogojilišta u divljinu.
Stoga organizacija World Wide Fund For Nature preporučuje obvezni nadzor i poštivanje propisa te stvaranje "isključivih područja" u svakoj zemlji kako bi se zaštitile populacije divljega lososa u nekim rijekama.
Losos se u ribogojilištima uzgaja tako da vrlo brzo naraste u vrlo skučenom prostoru, a to ga čini agresivnijim od lososa iz divljine. Mladi lososi uzgojeni u ribogojilištima koji uspiju pobjeći u more, brže spolno dozrijevaju i počinju se pariti. Ti lososi uspješniji su u parenju nego desetak puta veći odrasli lososi iz divljine pa oplode više od trećine jajašaca u ženkinu gnijezdu.
Dany Garant sa Sveučilišta Oxford i njegovi kolege proučli su tri vrste norveškoga lososa: uzgojenoga u ribogojilištu, hibridnu vrstu nastalu parenjem jedinki iz ribogojilišta i onih iz divljine te posve divlje primjerke lososa. Pustili su u umjetni kružni vodotok, koji je simulirao uvjete za parenje, 10 mladunaca iz ribogojilišta te 12 odraslih ženki i 12 odraslih mužjaka norveškoga lososa. Nakon parenja usporedili su genetske karakteristike oplođenih jajašaca i utvrdili da je uspješnost odraslih lososa u usporedbi s onima iz ribogojilišta samo 25 posto. Čak je i hibridna vrsta bila uspješnija u parenju od mužjaka iz divljine.
To pokazuje da uzgojene jedinke mogu posve potisnuti divlje jedinke, što znači da će one genetskim putem prenijeti na mladunčad i svoje loše prilagođene gene i brži ciklus sazrijevanja, a to može izazvati potpuni nestanak vrste.
Svake godine stotine tisuća jedinki uzgojenoga lososa pobjegne iz ribogojilišta u divljinu, pa su neke norveške rijeke potpuno nastanjene takvim lososom. Budući da se atlantski losos uzgaja i na obalama Tihog oceana, u SAD-u i u Čileu, ugrožene su i tamošnje populacije divljega lososa.
Godine 1994. sedam zemalja potpisalo je Rezoluciju iz Osla kojoj je cilj smanjenje utjecaja uzgoja lososa na divlje populacije u sjevernome Atlantiku. Unatoč tome, Rezolucija ne predviđa propise ni odgovornost u slučaju bijega lososa iz ribogojilišta u divljinu.
Stoga organizacija World Wide Fund For Nature preporučuje obvezni nadzor i poštivanje propisa te stvaranje "isključivih područja" u svakoj zemlji kako bi se zaštitile populacije divljega lososa u nekim rijekama.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati