54.146.59.51 US
 

ODLUKA BIVŠE VLADE O IZRADI STRATEGIJE RAZVITKA JEZIČNE KULTURE BIT ĆE IZMIJENJENA

Piše:
subota, 5.6.2004. 13:53
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Odluka o izradi strategije razvitka jezične kulture, koju je sredinom listopada prošle godine donijela Račanova Vlada i koja je doživjela oštre kritike hrvatskih jezikoslovaca, bit će izmijenjena.

Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović-Rončević izjavila je Hini kako je predsjednik Vlade Ivo Sanader na njezin prigovor odgovorio da je pokrenut postupak izmjene spomenute odluke.

Početkom godine ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pismeno je zamolila predsjednika Vlade da na jednoj sjednici uvrsti u raspravu spomenutu odluku jer je u nekim dijelovima netočna i imat će neželjene posljedice na odnos prema hrvatskom jeziku na slavističkim katedrama i lektoratima te u knjižnicama u svijetu.

U spornoj vladinoj odluci o izradi strategije razvitka jezične kulture, objavljenoj u Narodnim novinama 22. listopada 2003., stoji: "Projektni zadatak jest izrada strategije, što će uključivati rad na postizanju hrvatskoga jezičnog standarda..."

"Nedopustivo je u službenom glasilu Republike Hrvatske tvrditi da ne postoji hrvatski jezični standard, osobito u trenutku pokretanja procesa približavanja Hrvatske Europskoj uniji i definiranja statusa hrvatskoga jezika u međunarodnoj komunikaciji", napisala je u pismu Sanaderu ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Najnoviji broj časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika "Jezik" (br.2) donosi rasprave Radoslava Katičića "Hrvatski jezični standard" i Augusta Kovačeca "Izazovi globalizacije i hrvatski jezični standard". Njih dvojica o tome su prvi put govorili 27. siječnja ove godine na javnom predavanju u HAZU-u. Osim toga, časopis objavljuje i članak Stjepana Babića "Zbrka oko hrvatskoga jezičnoga standarda" s cjelovitim tekstom sporne vladine odluke.

Katičić podsjeća da su počeci hrvatskoga jezičnog standarda na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, da je dovršen prije dobrih sto godina i od tada dobro funkcionira i razvija se kao i svaki drugi, te se prilagođuje novim zadaćama koje mu se postavljaju.

"Hrvatska u kojoj Vlada u službenom listu objavljuje takvu formulaciju nije Hrvatska utemeljena na znanju", upozorava Katičić.

Na početku najnovijeg broja "Jezika" objavljen je članak Dalibora Brozovića "Pola stoljeća časopisa 'Jezik'". U njemu ističe da je "u jugoslavenskim vremenima imao središnju ulogu u svim aspektima hrvatskoga jezičnog otpora unitarističkim i velikosrpskim nastojanjima, i prikrivenima i brutalno otvorenima".

Po njegovim riječima glavna funkcija "Jezika" bila je briga za jezičnu kulturu, za kulturu hrvatskoga književnog jezika, za znanstvenu podlogu te kulture, ali u jugoslavenskim vremenima briga za jezičnu kulturu nužno se prepletala s borbom za hrvatski jezik i njegov opstanak.

"S time u vezi zanimljivo je da ni u samoj Hrvatskoj nema prave svijesti o nekadanjim hrvatskim jezičnim borbama, stradanjima i žrtvama u doba unitarističke i velikosrpske prevlasti", tvrdi Brozović.

Napominje kako je jedna od moralnih zadaća hrvatske filologije podrobno i znanstveno obraditi hrvatska jezična stradanja u jugoslavenskim razdobljima, te da bi jedna monografska tema trebala obraditi ulogu "Jezika" u hrvatskim jezičnim borbama od godine 1952. do 1989.

(Hina) xmc ymc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije