54.198.246.116 US
 

okrugli stol o akademijinu elaboratu hrvatska temeljena na znanju

Piše:
utorak, 18.11.2003. 15:48
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Na okruglome stolu o elaboratu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) "Hrvatska temeljna na znanju", održanom danas u palači Akademije, istaknuto je da je usredotočenost na znanost i obrazovanje početak izlaza iz nepovoljnoga stanja u kojemu je Hrvatska.

Kao podloga za raspravu priložena je Akademijina deklaracija o znanju iz prosinca prošle godine kojom je HAZU smatrala "svojom dužnošću zazvoniti na uzbunu zbog stanja u kojemu je hrvatsko društvo s obzirom na znanje i njegovu primjenu u razvitku, i ukazati na perspektive".

Akademik Ivo Šlaus uvodno je podsjetio da Deklaracija o znanju HAZU nije samo dokument već je namjera Akademije bila puno sadržajnija. Deklaracija je trebala potaknuti duh aktivnosti HAZU kao vodeće snage u ostvarenju Hrvatske kao zemlje temeljene na znanju, ali i biti svojevrstna provjera može li HAZU doista biti tom snagom, dodao je.

Po njegovim riječima globalizacija i brze promjene uvjetovane znanošću nameću potrebu za ostvarivanjem društva temeljna na znanju kojemu ni jedna zemlja, uključujući i one najrazvijenije, nije niti blizu da bi se mogla nazvati tim imenom.

Šlaus smatra da Hrvatska može, ako se za to doista odluči i na tomu ustraje, dostići zemlje kao što su Irska i Finska koje imaju deset puta veću znanstvenu produkciju od Hrvatske.

Po riječima akademika Eugena Pusića, jednoga od moderatora okrugloga stola, spomenuti elaborat HAZU obuhvatio je više tema, kao što su znanstvene i tehnološke promjene u svijetu, demografska situacija u Hrvatskoj te stanje u gospodarstvu, obrazovanju, znanosti i tehnologiji.

Svaku od spomenutih tema u kraćim su izlaganjima predstavili autori tekstova u elaboratu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Tako je akademik Adolf Dragičević govorio o problematici znanja s gledišta tehnologije na temelju predložene sheme znanja koja počinje s rutinskim znanjem, nastavlja se sa specijalističkim kojemu slijede sistemsko, univerzalno i apsolutno znanje.

Budući da u Hrvatskoj na svim razinama postoji samo specijalističko znanje pred HAZU je, ustvrdio je, zadaća da dijagnosticira stanje i premosti provaliju između specijalističkoga i sistemskoga znanja.

Na ozbiljne demografske probleme u Hrvatskoj upozorila je akademkinja Alica Wertheimer-Baletić istaknuvši da su procesi depopulacije i starenja dva bitna procesa koji obilježavaju demografsku situaciju u našoj zemlji.

Pri tomu se postavlja pitanje koje je mjesto tih ozbiljnih demografskih problema u hijerarhiji državnih prioriteta jer, dodala je, za društvo temeljno na znanju treba imati osnovne ljudske pretpostavke.

Što se tiče ekonomske situacije u Hrvatskoj akademik Vladimir Stipetić istaknuo je da se zbog velike zaduženosti koja se može "zaokružiti" na 21 milijardu dolara moramo usredotočiti na štednju. Kako to primijeniti kad Hrvatska nužno mora povećavati ulaganja u znanost i obrazovanje, upitao je Stipetić, odgovorivši kako se moramo usredotočiti na određena znanstvena područja oko kojih se trebamo usuglasiti.

Na potrebu podizanja razine obrazovanja te uvođenja recenzije na međunarodnoj razini u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti upozorili su akademici Stjepan Gamulin i Vlatko Silobrčić.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije