Otkrivena dosad najudaljenija galaktika od Zemlje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MEĐUNARODNA skupina astronoma otkrila je dosad najdalju galaktiku koja je na Zemlju odaslala svjetlost kada je svemir bio još u povojima.
Snimci galaktike načinjeni su pomoću svemirskog teleskopa Hubble i potvrđeni su u opservatoriju Keck na Havajima, priopćili su istraživači na znanstvenom skupu u Sjedinjenim Državama.
Galaktika je primijećena zahvaljujući učinku prirodnog rasta koji je proizvelo jato galaktika pod nazivom Abell 2218 koje je iskrivilo i pojačalo svjetlost s te galaktike za koju se dosad nije znalo zbog njezine prevelike udaljenosti.
Fenomen rasta prvi put je zabilježio Albert Einstein u Općoj teoriji relativnosti koju je potvrdio 1919. za pomrčine Sunca i nazvao ga "učinak gravitacijske leće", budući da gravitacija iskrivljuje svjetlost, zbog čega se razdvaja slika koju šalje izvor svjetlosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Postojanje dviju slika istog predmeta upućivalo je na fenomen gravitacijske leće", tvrdi voditelj istraživanja Jean-Paul Kneib.
"Neuobičajene osobine tog udaljenog izvora zadivljuju, jer bi mogle biti istovjetne s osobinama mladih zvjezdanih sustava s konca crnog doba", kazao je suautor istraživanja Richard Ellis.
Pojam crnog doba stvorio je britanski astronom sir Martin Rees, a označava prvu milijardu godina nakon velikog praska, razdoblje koje je malo poznato i u kojemu je svemir bio tek mješavina crne tvari i plinova prije nastanka zvijezda.
Snimci galaktike načinjeni su pomoću svemirskog teleskopa Hubble i potvrđeni su u opservatoriju Keck na Havajima, priopćili su istraživači na znanstvenom skupu u Sjedinjenim Državama.
Galaktika je primijećena zahvaljujući učinku prirodnog rasta koji je proizvelo jato galaktika pod nazivom Abell 2218 koje je iskrivilo i pojačalo svjetlost s te galaktike za koju se dosad nije znalo zbog njezine prevelike udaljenosti.
Fenomen rasta prvi put je zabilježio Albert Einstein u Općoj teoriji relativnosti koju je potvrdio 1919. za pomrčine Sunca i nazvao ga "učinak gravitacijske leće", budući da gravitacija iskrivljuje svjetlost, zbog čega se razdvaja slika koju šalje izvor svjetlosti.
"Postojanje dviju slika istog predmeta upućivalo je na fenomen gravitacijske leće", tvrdi voditelj istraživanja Jean-Paul Kneib.
"Neuobičajene osobine tog udaljenog izvora zadivljuju, jer bi mogle biti istovjetne s osobinama mladih zvjezdanih sustava s konca crnog doba", kazao je suautor istraživanja Richard Ellis.
Pojam crnog doba stvorio je britanski astronom sir Martin Rees, a označava prvu milijardu godina nakon velikog praska, razdoblje koje je malo poznato i u kojemu je svemir bio tek mješavina crne tvari i plinova prije nastanka zvijezda.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati