23.22.136.56 US
 

Otoci bi se mogli jeftinije opskrbljivati vodom

Piše:
subota, 7.5.2005. 12:21
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NASELJENI hrvatski otoci mogli bi se koristiti vodom iz vlastitih izvora sa znatno manjim troškovima od onih za izgradnju vodovoda s kopnenog dijela Hrvatske, tvrde stručnjaci.

U posljednjem broju Rudarsko-geološko-naftnog zbornika objavljena su istraživanja čiji rezultati govore da se na otoku Visu znatno može povećati crpna količina vode, a tako je i na ostalim otocima na kojima su potrebe za vodom sve veće.

U tekstu Josipa Terzića s Instituta za geološka istraživanja iz Zagreba "Hidrogeološki odnosi na krškim otocima - primjer otoka Visa", koji se temelji na istraživanjima 1999.-2000., kaže se da iz svih registriranih otočnih izvora izlazi manje od jedan posto vode koja uđe u viške stijene.

To znači, kako zaključuje, da se više od 99 posto vode iz "vodospremnika" u podzemnim šupljinama vapnenačkih stijena procjeđuje izvan poznatih mjesta i gubi u moru.

Na glavnome viškom crpilištu Koritima nema znatnijeg udjela slane vode iako se voda intenzivno crpi od šezdestih godina prošlog stoljeća, napisao je Terzić.

Objavljeni rad potvrđuje istraživanje svjetskog stručnjaka za vode Ognjena Bonaccija, objavljeno prije tri godine u časopisu "Hravtske vode", u kojemu tvrdi kako na Braču ima mogućnosti vodoopskrbe iz vlastitih izvora uz znatno niže troškove, nego što je izgradnja vodovoda s kopna.

Ognjen Bonacci uspoređivao je korištenje zaliha vode sedam otoka u svijetu, među kojima su Brač, Malta, Bermudi i Barbados, te je pokazao kako strani otoci crpe između 68 i 1285 litara svoje podzemne vode u sekundi, a na Braču, koji ima povoljnije uvjete s obzirom na površinu, količinu oborina i broj stanovnika, ne crpi se nijedna litra podzemne vode.

Svi naši naseljeni otoci mogli bi se opskrbljivati vlastitom podzemnom vodom kad bi se samo koristili s deset posto svojih oborina, što ne bi bilo teško. Podzemnih vodospremnika ima na svim našim otocima i, premda nisu dovoljno istraženi, njihova površina i količina oborina između 800 i 1200 mililitara na godinu govore u prilog tome, tvrdi Ognjen Bonacci. Razloge gradnje vodovoda s kopnenih izvora tumači pritiscima lobija, ali smatra da to nije isplativo.

Projektom "Izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima", koji je Vlada prihvatila 22. srpnja 2004., planirano je do godine 2007. utrošiti?386.728.742,70 kuna, od čega na poboljšanje vodoopskrbe 71.335.000, kuna, objavilo je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Otočni dio Dubrovačko-neretvanske županije planira riješiti vodoopskrbu s izvora rječice Norina u Prudu (donji tok Neretve), od koje će vodu, osim Pelješca i Korčule, vodovodom dobivati Mljet i Lastovo.


Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije