otvoren znanstveni skup Treći dani Julija Benešića
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Iloku je danas počeo dvodnevni znanstveni skup "Treći dani Julija Benešića". L
Na skupu sudjeluju znanstvenici koji se bave proučavanjem hrvatske kulturne, jezične, znanstvene i povijesne baštine Iloka, Slavonije i Srijema, s posebnim osvrtom na književnika i jezikoslovca Julija Benešića (rođen u Iloku 1883., umro u zagrebu 1957.).
Nakon otvorenja skupa u prostorijama Gradskog poglavarstva i pozdravnih riječi ravnatelja Gradskog muzeja Mate Batorovića o Benešićevoj leksikografskoj i jezikoslovnoj djelatnosti govorili su pročelnik Katedre za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Marko Samardžija, dr. Marija Znika s Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu, dr. Ivo Pranjković s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Branko Kuna s Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.
O jezikoslovlju dr. Ilije Abjanića (Stari Mikanovci 1868. - Vinkovci 1946.), liječnika, kulturnog djelatnika, saborskog zastupnika i publicista, koji je 1930. završio opći Ljekarski rječnik hrvatskoga govora s dodatkom Erotica croatica (s oko 90.000 riječi najopsežniji terminološki rječnik, koji nije neobjavljen), a sastavio je i opći medicinski rječnik Ljekarsko vještačko nazivlje općeg hrvatskog govora 1931., govorio je mr. Ante Selak s Učiteljske akademije u Zagrebu.
U okviru Trećih dana Julija Benešića večeras će u Iloku biti predstavljen rječnik Martina Jakšića "Divanimo po slavonski", a za sutra su predviđena znanstvena izlaganja o piscu i povjesničaru fra Mladenu Barbariću, povjesničaru Antunu Bošnjakoviću, pjesniku i prevoditelju Josipu Karloviću te slovačkom piscu Adamu Verešu koji su životom i djelom vezani uz Ilok i iločki kraj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Treći dani Julija Benešića završit će predstavljanjem ljetopisa franjevačkog samostana Šarengrad (1683.-1853.).
Znanstveni skup o Juliju Benešiću priredili su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, Katedra za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzej grada Iloka.
Julije Benešić se bavio književnim, kazališnim, prevodilačkim, jezikoslovnim i uredničkim radom. Autor je brojnih rasprava o domaćim i stranim, najviše poljskim autorima, u dva navrata bio je intendantom Hrvatskog narodnog kazališta, afirmirajući domaći repertoar. Preveo je brojna djela njemačke, ruske, najviše poljske književnosti, objavio Hrvatsko-poljski rječnik, a u rukopisu je ostavio Poljsko-hrvatski, te uspostavio hrvatsko-poljske kulturne veze. Surađivao je na Akademijinom Rječniku hrvatskog jezika i uređivao ediciju Suvremeni hrvatski pisci.
(Hina) žd jn
Na skupu sudjeluju znanstvenici koji se bave proučavanjem hrvatske kulturne, jezične, znanstvene i povijesne baštine Iloka, Slavonije i Srijema, s posebnim osvrtom na književnika i jezikoslovca Julija Benešića (rođen u Iloku 1883., umro u zagrebu 1957.).
Nakon otvorenja skupa u prostorijama Gradskog poglavarstva i pozdravnih riječi ravnatelja Gradskog muzeja Mate Batorovića o Benešićevoj leksikografskoj i jezikoslovnoj djelatnosti govorili su pročelnik Katedre za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Marko Samardžija, dr. Marija Znika s Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu, dr. Ivo Pranjković s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Branko Kuna s Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.
O jezikoslovlju dr. Ilije Abjanića (Stari Mikanovci 1868. - Vinkovci 1946.), liječnika, kulturnog djelatnika, saborskog zastupnika i publicista, koji je 1930. završio opći Ljekarski rječnik hrvatskoga govora s dodatkom Erotica croatica (s oko 90.000 riječi najopsežniji terminološki rječnik, koji nije neobjavljen), a sastavio je i opći medicinski rječnik Ljekarsko vještačko nazivlje općeg hrvatskog govora 1931., govorio je mr. Ante Selak s Učiteljske akademije u Zagrebu.
U okviru Trećih dana Julija Benešića večeras će u Iloku biti predstavljen rječnik Martina Jakšića "Divanimo po slavonski", a za sutra su predviđena znanstvena izlaganja o piscu i povjesničaru fra Mladenu Barbariću, povjesničaru Antunu Bošnjakoviću, pjesniku i prevoditelju Josipu Karloviću te slovačkom piscu Adamu Verešu koji su životom i djelom vezani uz Ilok i iločki kraj.
Znanstveni skup o Juliju Benešiću priredili su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, Katedra za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzej grada Iloka.
Julije Benešić se bavio književnim, kazališnim, prevodilačkim, jezikoslovnim i uredničkim radom. Autor je brojnih rasprava o domaćim i stranim, najviše poljskim autorima, u dva navrata bio je intendantom Hrvatskog narodnog kazališta, afirmirajući domaći repertoar. Preveo je brojna djela njemačke, ruske, najviše poljske književnosti, objavio Hrvatsko-poljski rječnik, a u rukopisu je ostavio Poljsko-hrvatski, te uspostavio hrvatsko-poljske kulturne veze. Surađivao je na Akademijinom Rječniku hrvatskog jezika i uređivao ediciju Suvremeni hrvatski pisci.
(Hina) žd jn
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati