otvorena izložba "HRVATSKA SUVREMENA KAZALIŠNA I FILMSKA SCENA"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U foajeu HNK u Zagrebu i u galeriji ULUPUHa u Tkalčićevoj ulici večeras je otvorena izložba pod nazivom "Hrvatska suvremena kazališna i filmska scena". L
Riječ je o kazališnoj kostimografiji, scenografiji, oblikovanju svjetla te fotografijama koje određuju kazališnu i filmsku umjetnost.
Predstavljeni su radovi članova ULUPUH-ove sekcije za film i kazalište, scenografi, kostimografi, oblikovatelji svjetla, majstori šminke i majstori krojači.
Teatrologinja Ana Lederer, otvarajući izložbu, naglasila je da je njezina namjera pokazati recentne radove iz tog dijela kazališnih i filmskih događanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podsjetila je da je 1909. godine poznati hrvatski slikar Branimir Šenoa u zagrebačkom HNK-u počeo raditi scenografiju koja je, zahvaljujući njemu, postala samostalna umjetnička struka.
Nakon Šenoe i Tomislava Krizmana, jednog od začetnika grafičke umjetnosti u nas, teatarske dvadesete godine prošlog stoljeća obilježio je Ljubo Babić, veliki slikar koji je u hrvatskom glumištu odigrao veliku ulogu u scenografskom oblikovanju, prateći redateljske misli i ideje u dramaturškom, kao i likovnom aspektu, istaknula je Ana Lederer.
U razdoblju između dvaju svjetskih ratova nacrte za kostime pretežno su radili scenografi, a kostimograf kao umjetnički partner scenografa bio je rjeđa pojava. Ono što je Babić bio za scenografiju to je za hrvatsku kostimografiju bila Inga Kostničer koja je od 1947. zaposlena u zagrebačkom HNK-u.
Druga polovica 20. stoljeća vrijeme je ekspanzije filma i televizije, pa se, s obzirom na specifičnost tih medija, također profiliraju scenografski i kostimografski kriteriji. U najnovijem razdoblju scenografi i kostimografi profiliraju se kroz studij slikarstva, dizajna, arhitekture i ostalih dijelova primijenjene umjetnosti, rekla je Ana Lederer.
O tome svjedoči, dodala je, i večeras otvorena izložba na kojoj su, uz ostale, prikazani radovi Dijane Kosec Bourek, Danice Dedijer, Lade Gamulin, Dinke Jeričević, Rute Knežević, Dalibora Laginje, Tihomira Milovca, Ružice i Dorijana Sokolića, Ike Škomrlj, Miljenka Bengeza, Ive Knezovića i dr.
Izložba ULUPUH-ove sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost bit će otvorena do 5. travnja.
Riječ je o kazališnoj kostimografiji, scenografiji, oblikovanju svjetla te fotografijama koje određuju kazališnu i filmsku umjetnost.
Predstavljeni su radovi članova ULUPUH-ove sekcije za film i kazalište, scenografi, kostimografi, oblikovatelji svjetla, majstori šminke i majstori krojači.
Teatrologinja Ana Lederer, otvarajući izložbu, naglasila je da je njezina namjera pokazati recentne radove iz tog dijela kazališnih i filmskih događanja.
Nakon Šenoe i Tomislava Krizmana, jednog od začetnika grafičke umjetnosti u nas, teatarske dvadesete godine prošlog stoljeća obilježio je Ljubo Babić, veliki slikar koji je u hrvatskom glumištu odigrao veliku ulogu u scenografskom oblikovanju, prateći redateljske misli i ideje u dramaturškom, kao i likovnom aspektu, istaknula je Ana Lederer.
U razdoblju između dvaju svjetskih ratova nacrte za kostime pretežno su radili scenografi, a kostimograf kao umjetnički partner scenografa bio je rjeđa pojava. Ono što je Babić bio za scenografiju to je za hrvatsku kostimografiju bila Inga Kostničer koja je od 1947. zaposlena u zagrebačkom HNK-u.
Druga polovica 20. stoljeća vrijeme je ekspanzije filma i televizije, pa se, s obzirom na specifičnost tih medija, također profiliraju scenografski i kostimografski kriteriji. U najnovijem razdoblju scenografi i kostimografi profiliraju se kroz studij slikarstva, dizajna, arhitekture i ostalih dijelova primijenjene umjetnosti, rekla je Ana Lederer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
O tome svjedoči, dodala je, i večeras otvorena izložba na kojoj su, uz ostale, prikazani radovi Dijane Kosec Bourek, Danice Dedijer, Lade Gamulin, Dinke Jeričević, Rute Knežević, Dalibora Laginje, Tihomira Milovca, Ružice i Dorijana Sokolića, Ike Škomrlj, Miljenka Bengeza, Ive Knezovića i dr.
Izložba ULUPUH-ove sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost bit će otvorena do 5. travnja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati