POČEO PRVI KONGRES ROMA U HRVATSKOJ
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prvi kongres Roma u Hrvatskoj, na kojem se okupilo dvjestotinjak predstavnika romskih udruga iz svih krajeva Hrvatske, počeo je danas u Zagrebu.
Na dvodnevnom Kongresu predstavnici Roma prvi bi put trebali raspravljati o problemima te nacionalne manjine i izabrati svoje predstavnike u državnim i lokalnim tijelima vlasti.
Među ostalim, izaslanici romskih udruga trebali bi izabrati svoje predstavnike i u radnim skupinama koje se bave problemima nacionalnih manjina u Saboru, Vladi i ministarstvima.
Po riječima Alije Mešića, predsjednika Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, koja je potaknula i organizirala skup, temeljni problem romske manjine su poteškoće pri dobivanju državljanstva, što za sobom vuče i ostale probleme, poput nemogućnosti školovanja i zapošljavanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako bi se riješio problem državljanstva, romske udruge predlažu osnutak radne skupine koja bi popisala sve Rome koji imaju uvjete za državljanstvo, a još ga nisu dobili.
Na Kongresu će posebice biti riječi o rješavanju stambenih problema i s tim u vezi obnovi i izgradnji romskih naselja, većoj razini obrazovanja, socijalne i zdravstvene skrbi, te o poticanju zapošljavanja Roma.
Pozivajući se na podatke OESS-a, udruge tvrde da u Hrvatskoj živi oko 40.000 Roma, a na popisu stanovništva 1991. samo se 6390 ljudi izjasnilo Romima.
Kao uzroke svojevrsne getoizacije Roma diljem svijeta Mešić je istaknuo nepoznavanje duge romske povijesti, te ´stereotipe duboko usađene u umove ljudi´.
Podsjetio je da je romsko organiziranje počelo početkom prošlog stoljeća. Nakon stagnacije u Drugome svjetskom ratu, Prvi svjetski kongres Roma održao se godine 1971. u Londonu, a tek su se nakon 32 godine stvorili uvjeti za održavanje Prvog kongresa Roma u Hrvatskoj, kazao je Mešić.
Na Kongresu, osim predstavnika Ureda za manjine hrvatske Vlade, lokalnih vlasti i Sabora, sudjeluju i predstavnici ministarstava prosvjete i športa, te rada i socijalne skrbi.
Na dvodnevnom Kongresu predstavnici Roma prvi bi put trebali raspravljati o problemima te nacionalne manjine i izabrati svoje predstavnike u državnim i lokalnim tijelima vlasti.
Među ostalim, izaslanici romskih udruga trebali bi izabrati svoje predstavnike i u radnim skupinama koje se bave problemima nacionalnih manjina u Saboru, Vladi i ministarstvima.
Po riječima Alije Mešića, predsjednika Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, koja je potaknula i organizirala skup, temeljni problem romske manjine su poteškoće pri dobivanju državljanstva, što za sobom vuče i ostale probleme, poput nemogućnosti školovanja i zapošljavanja.
Na Kongresu će posebice biti riječi o rješavanju stambenih problema i s tim u vezi obnovi i izgradnji romskih naselja, većoj razini obrazovanja, socijalne i zdravstvene skrbi, te o poticanju zapošljavanja Roma.
Pozivajući se na podatke OESS-a, udruge tvrde da u Hrvatskoj živi oko 40.000 Roma, a na popisu stanovništva 1991. samo se 6390 ljudi izjasnilo Romima.
Kao uzroke svojevrsne getoizacije Roma diljem svijeta Mešić je istaknuo nepoznavanje duge romske povijesti, te ´stereotipe duboko usađene u umove ljudi´.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podsjetio je da je romsko organiziranje počelo početkom prošlog stoljeća. Nakon stagnacije u Drugome svjetskom ratu, Prvi svjetski kongres Roma održao se godine 1971. u Londonu, a tek su se nakon 32 godine stvorili uvjeti za održavanje Prvog kongresa Roma u Hrvatskoj, kazao je Mešić.
Na Kongresu, osim predstavnika Ureda za manjine hrvatske Vlade, lokalnih vlasti i Sabora, sudjeluju i predstavnici ministarstava prosvjete i športa, te rada i socijalne skrbi.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati